Vlada novac koji nema daje MA i rizikuje sukob sa EU

Vlada je preksinoć usvojila predlog zakona o ulaganju u konsolidaciju i razvoj društva za transport putnika i robe u vazdušnom saobraćaju Montenegro Airlines (MA) i poslala ga u skupštinsku proceduru, a da prethodno nije dobila saglasnost da je on u skladu sa pravilima Evropske unije o kontroli državne pomoći.

To su “Vijestima” potvrdili iz Agencije za zaštitu konkurencije.

Bez mišljenja AZK

“Predlog zakona je dostavljen Agenciji zbog davanja mišljenja o usklađenosti, a koje će biti donijeto prije početka rasprave u nadležnim tijelima Skupštine Crne Gore”, saopštili su iz Agencije.

Predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu konkurencije Miodrag Vujović je u julu ove godine kazao da AZK i ministarstva finansija i saobraćaja u saradnji sa Evropskom komisijom traže rješenje za probleme u MA i da se taj posao, kako je dogovoreno sa EK, mora završiti do kraja ove godine.

Prema predlogu zakonu Vlada će naredne godine za MA platiti njegovih obaveza za 105 miliona eura, a u 2021. do 2024. godine za kupovinu dva aviona uplatiće toj avionskoj kompaniji još 50 miliona eura plus pripadajuće poreze. Državni avio prevoznik će ovaj novac “vratiti” ustupanjem svojih akcija Vladi i to po cijeni od 8,855 eura duga za jednu akciju.

Međutim, akcije ove kompanije imaju negativnu vrijednost, jer je nezavisni revizor u izvještaju za prošlu godinu utvrdio da kapital MA ima vrijednost od minus 51,5 miliona eura. Prema sadašnjem broju akcija i ovoj procjeni, MA u knjigama vrijedi 35 miliona eura.

Vlada je prilikom pripreme budžeta za narednu godinu odbila predloge sindikata zdravstva i prosvjete za većim povećanjem zarada od ponuđenih devet odsto, dok odbila bilo kakvu povišicu za državnu upravu i pravosuđe. Odbijeni su i zahtjevi poslodavaca za smanjenjem dažbina, dok se već godinu u fioci drži zakon o penzijskom osiguranju koji bi povećao penzije. Obrazloženje Vlade sa sve ove zahtjeve bilo je da nema novca, da još traje fiskalna konsolidacije i da je prioritet smanjenje deficita i javnog duga.

Od osnivanja kompanije Vlada je direktno ili indirektno svoju avio-kompaniju pomogla sa 102 miliona eura, ali joj ni to nije pomoglo da zadrži pozitivno poslovanje. Na kraju prošle godine akumulirani gubitak iznosio je 90 miliona eura, a kratkoročne i dugoročne obaveze procjenjene su na 95 miliona eura.

Bez garancije

Zakonom se pokrivaju sve sadašnje obaveze kompanije, ali se nigdje ne garantuje da će kompanije nakon toga moći da posluje bez neke nove pomoći države. Kompaniji se zakonom ne nameće bilo kakva obaveze o restrukturiranju, smanjenje broja zaposlenih ili ekonomičnom poslovanju. Vlada ne garantuje ni da je ovakav način usklađen sa evropskim pravilima, samo navodi da je “razmotrila i uporedna pozitivna iskustva više zemalja EU koje su proteklih godina na sličan način konsolidovale svoje avio kompanije kao i slučajeve zemalja koje su odlučile da ne pristupe konsolidaciji što je dovelo do značajnih negativnih posljedica po njihove nacionalne ekonomije”.

Prema spisku šta će sve biti plaćeno iz državnopg budžeta, MA proteklih godine nije plaćala poreze i doprinose, naknade Aerodromima Crne Gore (ACG) i Kontroli leta, kredite, gorivo….

Ovim predlogom zakonom pokriven je dug za poreze i doprinose od 25 miliona eura, dug Vladi za druga plaćanja od devet miliona, naknada Aerodromima od 32 miliona, Kontroli letjenja SMATSA 6,5 miliona, Hipotekarnoj banci za kredite od 6,8 miliona i dugovi ostalim dobavljačima od šest miliona eura.

Ovaj iznos duga od 85,3 miliona eura uvećan za kamate i “eventualna sporedna potražlvanja” do dana “plaćanja” duga odnosno odluke Skupštine akcionara da ovaj dug pretvore u akcije koje će dobiti Vlada. Država na toj Skupštini ima 99,91 odsto glasova.

Hitno

Vlada će naredne godine MA direktno uplatiti i 8,8 miliona eura za restauraciju motora na avionima i 11 miliona eura za iznajmljivanje aviona, izgubljene sudske sporove, isplatu otpremnina i ostale troškove iz tekućeg poslovanja.

“Država će u periodu od 2021. do 2024. godlne obezbijediti sredstva društvu (MA) u neto iznosu do 50.000.000 eura za nabavku vazduhoplova, uvećanom za iznos pripadajućih poreza u skladu sa zakonom. Nabavka vazduhoplova će započeti tokom 2020. godine, a postupak nabavke će sprovoditi društvo”, navedeno je u zakonu.

Razlog za ubrzani postupak donošenja ovog zakona je “da se u što hitnijem roku isplate zaostale obaveze prema državi, dobavljačima, Aerodromima, SMATS-i, kako se ne bi ugrozilo redovno obavljanje prevoza putnika”.

U obrazloženju predloga zakona Vlada navodi da bi mnogo veće štete nastale kada bi MA bankrotirao. Navedeno je da je MA dovezao oko 400 hiljada turista kao i da su ti turisti potrošili 180 do 200 miliona. Ova kompanija prevezla je 25 odsto putnika, dok su ostale dovele 75 odsto. U obrazloženju je navedeno da bi bile potrebno dvoje do tri godine, da druge avio kompanije preuzmu njegovo tržište, a da bi do tada turistička privreda imala pad od 120 miliona.

Navedeno je da država ne bi naplatila svoja potraživanja u slučaju bankrota, iako će sada dobiti bezvrijedne akcije. Kao negativni dio bankrota naveli su i tužbe inostranih partnera koje bi mogle iznositi 17 miliona….

“Vijesti” očekuju mišljenje od Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori o ovom predlogu zakona, kao i odgovore da li je on u skladu sa pravilima EU o kontroli državne pomoći, kao i kako se to može odraziti na otvaranje pregovaračkog poglavlja koje se tiče zaštite konkurencije.

Aerodromima sada uplaćuju 32 miliona iako stiže novi gazda

Vlada će, prema ovom zakonu, avioprevozniku uplatiti 32 miliona eura koliko se procjenjuje dug prema Aerodromima do stupanja na snagu ovog zakona, “uvećanom za kamate i druga eventualna sporedna potraživanja, do kraja budžetske 2020. godine”. MA će imati obavezu da ovaj iznos bez odlaganja proslijedi ACG.

Vlada je raspisala pretkvalifikacioni tender za zakup ACG, a očekuje da do juna oba aerodroma dobiju novog gazdu. Kao glavni razlog za davanje u zakup aerodroma na 30 godine navođen je njihov slab kapacitet u ljetnjoj sezoni i potrebe za investicijama od 80 miliona eura.

Aerodromi su na kraju prošle godine imali obrtna sredstva od 30 miliona eura i sa ovih 32 miliona bili bi na korak da sami završe potpunu modernizaciju obje zračne luke.

Check Also

Stabilno poslovanje i rast u ključnim segmentima

Telenor je u prošloj godini poslovao stabilno i ostvario rast u ključnim segmentima, saopštio je …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *