Negativne kamatne stope su realnost, ali ne za Hrvatsku

Negativne kamatne pojavljuju se na pojedinim evropskim tržištima novca i državnih obveznica, no ne i hrvatskih obveznica, ističe se u najnovijoj analizi Hrvatskog udruženja banaka (HUB) te napominje da se za negativne kamatne stope na kredite u budućnosti moraju steći preduslovi koji u slučaju Hrvatske zasad nisu u domenu realnog.

U analizi HUB navodi podatke Eurostata o desetogodišnjim prinosima na državne obveznice u lokalnim valutama, prema kojima su u negativnim prinosima u septembru ove godine uživale vlade Danske (-0,59 posto), Njemačke (-0,59 posto), Irske (-0,01 posto), Francuske (-0,28 posto), Latvije (-0,11 posto), Luksemburga (-0,50 posto), Holandije (-0,43 posto), Austrije (-0,30 posto), Slovenije (-0,16 posto), Slovačke (-0,34 posto), Finske (-0,30 posto) i Švedske (-0,23 posto).

Negativne kamatne stope su realnost, ali treba primijetiti da je preduslov za to da zemlja bude članica europodručja ili s njime vrlo usko povezana i razvijena zemlja, poput Danske i Švedske, ističe se u HUB Pregledu pod naslovom “Jesu li negativne kamatne stope realnost?”.

Hrvatska je u isto vrijeme zabilježila desetogodišnji prinos na državnu obveznicu od 0,49 posto. Za sada se, mjereno na ovaj način, nalazi daleko od zone minusa, primjećuju iz HUB-a.

Međutim, napominju u HUB-u, kada se kamatne stope na dugoročne državne obveznice nađu u negativnoj zoni, velika je vjerovatnoća da će kamatne stope na kredite ostati u pozitivnoj zoni. Razlog su troškovi pretvaranja depozita u kredite, koji su mnogo veći od troškova pretakanja viškova novca velikih posrednika u potražnju za državnim obveznicama, ističu.

Prosječne kamatne stope na dugoročne kredite preduzećima u Švedskoj (1,22 posto) i Belgiji (1,43 posto) najniže su u EU. Druga interesantna kamatna stopa, na stambene kredite, prema zadnjim usporedivim podacima ECB-a za septembar, najniža je u Slovačkoj (1,04 posto) i Njemačkoj (1,24 posto).

Kamatna stopa na stambene kredite u Hrvatskoj po prvi put ispod 3 posto

Iako Hrvatska još nije uvela euro te nije razvijena članica EU, prosječne kamatne stope na obje vrste kredita u Hrvatskoj se kreću unutar intervala europodručja, kao da je Hrvatska već uvela euro, navode iz HUB-a.

Naime, prosječne kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj su po prvi put u istoriji pale ispod 3 posto, a tzv. uža efektivna kamatna stopa za stambene kredite prema metodologiji ECB-a u rujnu je iznosila 2,8 posto.

U analizi HUB-a zamjećuje se i da u EU postoje banke koje nude kredite uz negativne kamatne stope, no to su za sada iznimni slučajevi. Napominju da banke koje nude kredite s negativnim kamatnim stopama imaju druge, jeftinije izvore finansiranja pored depozita ili imaju takvu strukturu klijenata da mogu “plaćati” negativne kamatne stope tj. tražiti od klijenata plaćanje za držanje depozita u banci.

Po pravilu, riječ o rijetkim bankama koje posluju s klijentima s velikim viškovima gotovine – velikim korporacijama, finansijskim posrednicima poput penzionih fondova, ili je riječ o bankama koje odabiru rizične strategije zaduživanja na tržištu novca gdje je novac jeftin radi finansiranja dugoročnih plasmana, ocjenjuju.

I dok se negativne kamatne stope kod depozita stanovništva pojavljuju samo u izuzecima, tako da se prosjeci kreću oko nule ili malo iznad nje, kod depozita preduzeća, naročito kratkoročnih, negativne kamatne stope više nisu rijetkost, ističe se u analizi HUB-a. Tako sedam razvijenijih EU članica bilježi negativne kamatne stope na kratkoročne depozite poduzeća – Danska, Belgija, Luksemburg, Holandija, Njemačka, Šoanija i Švedska.

S druge strane, najviše kamatne stope javljaju se kod zemalja iz srednje i istočne Evrope koje nemaju namjeru uvda uvedu esti euro – Poljska, Češka, Rumunjska – dok su u Mađarskoj kamate kao u Hrvatskoj.

“Hrvatska se s prosječnih 0,14 posto smješta među zemlje članice koje su blizu nule, kao da smo već uveli euro. Međutim, ovi izvori finansiranja u Hrvatskoj ni izbliza nisu značajni kao depoziti stanovništva”, navode iz HUB-a.

 

Check Also

Turska lira u slobodnom padu

Turska se suočava sa novm valutnom krizom, pogoršavajući probleme zemlje na Bosforu koja se već …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *