Islandska premijerka: Prioritet budžeta je dobrobit građana, a ne BDP

Islandska premijerka Katrin Jakobsdottir pozvala je u srijedu vladu da prioritet u budžetu bude dobrobit građana i zaštita okoline, koje bi trebale zamijeniti trenutno dominantnu ulogu klasičnih ekonomskih pokazatelja, poput BDP-a.

Jakobsdottir je udružila snage sa škotskom premijerkom Nicolom Sturgeon i novozelandskom premijerkom Jacindom Ardern u inicijativi koja bi trebalo da promoviše “dobrobit građana” kao važan element vrednovanja privrednih aktivnosti.

Islanđanka želi „alternativnu budućnost koja će se bazirati na dobrobiti građana i uključivom rastu”. Potrebni su novi socijalni pokazatelji, uz tradicionalne podatke od bruto domaćem proizvodu (BDP), poručila je ona.

Devastacija okoline ključan je faktor koji je podstakao Island da u svoj budžet uključi nove socijalne pokazatelje, uz BDP, precizirala je premijerka.

Upitana da li je takav budžet podjednako prikladan za razvijene i za zemlje u razvoju, Jakobsdottir je odgovorila: “Stvar je u definisanju prioriteta u budžetu – uvijek možete staviti naglasak na dobrobit građana”.

Zemlje u razvoju moraju iz temelja promijeniti stajalište i prihvatiti obnovljive izvore energije, a ne samo slijepo slijediti primjer industrijalizacije razvijenog svijeta bazirane na uglju, naglasila je.

Zbog fokusa na ekonomske pokazatelje BDP obično ne vrednuje dovoljno kvalitet života i štetu koju društvu nanosi nejednakost.

Island je napravio značajan pomak mjerama usmjerenim na porodicu ali izazova je još mnogo, kazala je premijerka, izdvajajući potrebu poboljšanja javnog prevoza i borbe protiv depresije.

„Island troši više antidepresiva nego susjedne zemlje. Moramo ojačati pervenciju depresije kroz sport i umjetnost”, rekla je Jakobsdottir.

Dodala je kako je islandski sistem univerzalne dječje pomoći i zajedničkog roditeljskog odmora proizvod ženskog aktivizma koji ne mari za političke razlike.

Inicijativa tri premijerke nadovezuje se na upozorenje dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju Josepha Stiglitza da bruto domaći proizvod ne iskazuje uticaj klimatskih promjena, nejednakosti, digitalnih usluga i drugih fenomena na moderno društvo.

Globalna finansijska kriza iz 2008. godine najbolje je pokazala nedostatke klasičnih ekonomskih pokazatelja, napisao je Stiglitz u članku objavljenom u londonskom Guardianu.

(Index.hr)

Check Also

U skupštinsku proceduru ušao predlog završnog računa budžeta za prošlu godinu

U skupštinsku proceduru je juče stigao predlog završnog računa budžeta za prošlu godinu u kojem …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *