Država sudski traži nazad hotel „As“, spisi kod SDT-a

Dodajte komentar

Postupak koji je država pokrenula prije tri godine kako bi raskinula ugovor o kupovini hotela „As“ u Perazića Dolu nikako da se pomjeri sa početka. Prvobitno je investitor Nega turs Crna Gora, na zahtjev zaposlenih, pošao u stečaj, ali je nakon usvojenog plana reorganizacije nastavio da posluje.

Sada, kad su se stekli uslovi da postupak bude nastavljen, spisi predmeta su duže od mjesec kod Specijalnog državnog tužilaštva. Iz ovog tužilaštva su Pobjedi potvrdili da je predmet, koji je formiran po krivičnoj prijavi Ministarstva turizma i održivog razvoja zbog falsifikovane bankarske garancije, u fazi izviđaja, ali nijesmo dobili odgovor kada će spisi biti vraćeni sudu.

Zastupnici kao ni sutkinja Milica Popović nijesu imali informaciju zbog čega se predmet toliko dugo nalazi u tužilaštvu, pa je jučerašnje, kao i prethodno ročište odloženo, a iduće zakazano za kraj decembra. Država, zajedno sa Budvanskom rivijerom traži da se utvrdi da je ugovor o kupoprodaji hotela ,,As“ Petrovac iz 2002. godine, kao i aneks ugovora iz 2014. godine zaključen sa kompanijama Nega turs Moskva i Montena invest, raskinut.

Tužbom je, osim ove dvije kompanije, obuhvaćena i crnogorska ispostava Nega tursa, kao i vlasnik Nedjeljko Gardašević. Osim raskida ugovora, traže da se nepokretnosti upisane na Nega turs i na Nedjeljka Gardaševića vrate, a ukoliko sud ne prihvati taj zahtjev, onda da se Nega turs obaveže da nadoknadi tržišnu vrijednost ovih nepokretnosti, kao i štetu zbog povrede ugovornih obaveza. Privremenom mjerom, na zahtjev države, zabranjeno je otuđenje i opterećenje na građevini hotela ,,As“ i na zemljištu od 36 hiljada kvadrata u Perazića Dolu. Hotel ,,As“ je prodat prije 17 godina rusko-crnogorskoj kompaniji Nega turs za pet miliona maraka, uz predviđeno ulaganje od 22 miliona maraka, prenosi Pobjeda.

Rok za izgradnju je bio kraj 2003. godine. Nesuđeni kompleks sa pet zvjezdica dobio je još jednu šansu od Vlade 2014. godine kada je potpisan aneks ugovora uz bankarsku garanciju na tri miliona eura, za koju se kasnije ispostavilo da je falsifikovana. Odbor za ekonomiju je prije nekoliko godina saslušao tadašnjeg ministra Branimira Gvozdenovića u vezi garancije za koju se ispostavilo da nije validna, ali je on tvrdio da je sve rađeno u skladu sa procedurom.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *