Ilustracija

WWF Adrija: Vlada ima prostora da raskine većinu ugovora za mHE

Postupkom davanja energetskih dozvola za izgradnju malih hidroelektrana (mHE), koji je prethodnih godina sprovodila crnogorska Vlada, izbjegnuti su obavezni tenderi i značajno je poboljšana pozicija koncesionara, odnosno privatnih investitora.

To je jedan od nalaza analize o gradnji mHE u Crnoj Gori, koji je naručila WWF Adria, a uradila pravna ekspertkinja Ines Mrdović, a kojom se posebno problematizuje gradnja mHE na osnovu energetskih dozvola.

Rezultati te analize, ali i otkrića do kojih se došlo kroz analize o ekonomskim i ekološkim uticajima projekata mHE, biće predstavljeni na okruglom stolu, koji će u utorak, 26. novembra 2019. godine, biti održan u Podgorici. Ekonomsku analizu predstaviće mr.sc. Damir Miljević, a ekološku analizu dr.sc. Dušan Jelić.

Od početka 2012. godine Vlada je izdala preko 20 energetskih dozvola za izgradnju mHE, a do sredine ove godine po tom osnovu su sagrađene ukupno 4 mHE. Energetske dozvole izdaju se za gradnju elektrana instalisane snage do 1 MW.

Ta mogućnost je prvi put predviđena Zakonom o energetici iz 2010. godine, kojim je propisano da Vlada, na osnovu energetske dozvole, donosi odluku o korišćenju državne imovine i na osnovu toga odobrava koncesiju.

„Zakon o koncesijama je osnovni zakon za izdavanje koncesija, pa je procedura energetskih dozvola za izgradnju mHE očito bila u svrhu njegovog zaobilaženja. Ovo tim prije, jer je Vlada utvrdila formu tipskih koncesionih ugovora na period od čak 30 godina, a da prethodno nijesu sprovedeni nikakvi tenderski postupci. Time je direktno prekršila osnovni cilj i načela Zakona o koncesijama, koji propisuje da se koncesije daju pod jednakim, transparentnim i nediskriminatorskim uslovima, i uz načelo konkurencije, koje obezbjeđuje učešće većeg broja ponuđača“, ističe Milija Čabarkapa, iz WWF Adrije.

Pored toga, Zakonom o koncesijama jasno je precizirano da je javni interes jedan od elemenata od kojih zavisi utvrđivanje roka na koji se daje koncesija. To znači da je za davanje koncesije od čak 30 godina javni interes morao da bude dokazan.

Međutim, odobravanjem izgradnje mHE na osnovu energetskih dozvola izbjegnuto je da se to potvrdi, jer nije bilo ni tendera, ni koncesionog akta, a time ni analize o postojanju javnog interesa.

Isto tako, za projekte mHE do 1 MW nije postojala odgovarajuća planska dokumentacija, već je Vlada predvidjela da koncesionar pribavi odgovarajuće mišljenje lokalne samouprave o mogućnosti uklapanja energetskog objekta u prostorni dokument.

To je bilo suprotno Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata, koji propisuje da konkretnim planskim dokumentom, za koji se sprovodi javna rasprava, mora biti predviđena gradnja objekata. S obzirom na sve navedeno Vlada ima prostora da raskine većinu ugovora.

Check Also

WPD i Golub Senić dobijaju vjetroelektranu na Brajićima

Vlada je usvojila informaciju kojoj je konzorcijum WPD Brajići, koji je i jedini podnio ponudu, …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *