Kotor dobija novi turistički rizort Bigova Bay vrijedan 300 miliona eura (video)

Dodajte komentar

Kotorski Parlament je juče donio odluku vezanu za gradnju izuzetno značajnog turističkog rizorta na Bigovu, kazao je predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović. Naime, na inicijativu investitora Bigova Bay se ušlo u razradu studije lokacije Bigova gdje će biti i potpisan ugovor o komunalnom opremanju zamljišta u vrijednosti od 15 miliona eura koje će investirati Bigova Bay, a koje će Opština odbiti od komunalija.

“Odlukom o potpisivanju tog sporazuma, stvaraju se neophodni preduslovi da se investicija, od otprilike 300 miliona eura odvija na lokalitetu Bogova, ne zanemarujući i druge lokalitete koje korespondiraju sa Bigovom. U narednom periodu imamo namjeru da gradimo dva turistička kapaciteta i ono što bih želio da istaknem jeste da smo blizu okonačanja pregovora za završetak kanalizacionog sistema i nedostajući kanalizacioni sistem od Prčanja do Stoliva. Takođe sam, u razgovoru sa sa predsjednikom Vlade, dogovorio akt za gradnju vertikalnog transporta koji treba ide prema Njegušima, vrijednost investicije oko 25 miliona”, rekao je on.

Budžet Opštine Kotor za 2020. godinu iznosi oko 23 miliona eura, što je prema riječima prvog čovjeka Opštine, značajno povećanje. Govoreći o uspjesima svoje administracije, on ističe činjenicu da je ponosan i na Odluku o regulisanju međuljudskih prava i obaveza koja se tiče kotorskog najtrofejnijeg vaterpolo kluba “Primorac”.

“Opština će u roku od 15 dana potpisati i preuzeti taj vaterpolo klub i opredjeliti dio sredstava koje smo kao Opština preuzeli da isplatimo po osnovu Ugovora sa sadašnjom vlasničkom strukturom. Znajući da je vaterpolo klub ‘Primorac’ 2009. osvojio Ligu šampiona, i da će za par godina biti stogodišnjak, to dovoljno govori o tome da smo se na pravi i adekvatan način ophodili prema tom pitanju”, kazao je prvi čovjek kotorske Opštine.

Aprcović je podsjetio i da su radovi na rekonstrukciji i adaptaciji zatvorenog bazena su bili u zastoju od februara do jula. Opština je, međutim, urgentno odreagovala, i to na način da je izvođačem radova dogovorena rekonstrukcija i adaptacija bazena, te dobijanje potrebne dozvole najkasnije do 1. marta. Prema njegovim riječima, radi se i na programu tehničkog uređenja, odnosno na na pokrivanju sportske hale.

Kako je dodao, stvaraju se neophodni uslovi za dalje investicije, a raspisani su i javni pozivi za nekoliko investicionih aktivnosti. Između ostalog, posrijedi je gradnja zaobilaznice oko tri značajne prosvetne ustanove koje se nalaze u Dobroti – Osnovne škole “Narodni heroj Savo Ilić”, Srednje pomorske škole i Gimnazije, gdje bi se, kroz drugačiju regulaciju saobraćaja sa tom zaobilaznicom, napravio prsten i omogućila bolja protočnost saobraćaja.

Na predhodnoj Skupštini smo donijeli odluku o gradnji podhodnika, prvo nam je želja da upravljamo pješačkim saobraćajem, da taj set mjera o regulisanju saobraćaja, pješačkog saobraćaja, koji će biti kanalisan prema podhodniku, pogotovo u dijelu koji se tiče turista koji kruzerima dolaze. Time bi se riješio barem dio saobraćajnog kolapsa, koji je u Kotoru evidentan, iz razloga što Kotor ima sezonu od marta do novembra mjeseca“, poručio je Aprcović.

Kotorska Opština iz godine u godinu broji sve veći broj turista. I više nego pozitivan trend rasta ove privredne grane, međutim, sa sobom donosi i izazove.

“Želim da istaknem da je puno stvari pokrenuto, moramo da se pohvalimo da ćemo mi, mimo dva statusa zaštite UNESCO-a imati i treći, i nadam se do 15. decembra, kada i jeste sastanak komiteta UNESCO-a, da će naša bokeljsa mornarica dobiti stvarno taj status koji joj pripada. To je zaštita pokretnog kulturnog dobra čovječanstva, što dovoljno govori o tome koliko Kotor u sebi baštini sve ono za čim civilizovan svijet žudi. Jako je veliki izazov sjediti na mjestu Predsjednika Opštine Kotor, očuvati ono što su nam predhodne generacije ostavile, a vodeći računa o tome, da moramo imati dinamičan ekonomsko-turistički rast. Upravo je želja da sa predstavnicima UNESCO-a pričamo o tome kako, i na koji način da damo dimenziju gradu, kako bismo imali taj neophodni impuls za očuvanje kulturno- istorijskog blaga, i dalji razvoj grada”, zaključio je Aprcović.

Izvor: InfoBiro Montenegro

TAGOVI:
Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *