Vječito pitanje: Doživotni najam ili višedecenijska rata kredita za stan?

Svi koji su nekada bili podstanari znaju da takav život nije uvek lijep i lak. Ipak, da li i podstanarski život ima prednosti u odnosu na kupovinu stana na kredit? Ima, naravno, kao što ima i mana, koje nisu oličene samo u brojkama i računici šta se više isplati.

Portal Halo oglasi je pokušao sve da stavi na papir, kako bi vam olakšali da shvatite koji ste tip ličnosti i šta je od ove dve opcije bolje za vas.

Dugoročna obaveza – da ili ne?

Da krenemo od odgovornosti i obaveze, koja u slučaju uzimanja kredita znači bar 20 godina plaćanja rate od svake plate. Legitimno pitanje je, da li sam spreman/na uopšte na to da mi se život pretvori u jedan stan. Ako je odgovor da, nastavite sa pripremama za kreditno zaduženje, a ako je negativan, vraćamo se podstanarskom životu. Kao podstanar, vaša obaveza je mjesečna. To znači da kad naiđe period da ne možete više da plaćate rentu, možete se vratiti kod roditelja, useliti privremeno kod prijatelja, ali “taksimetar ne radi”, ne morate sve to vrijeme plaćati kiriju, odnosno, možete da otkažete stan.

Naravno, jasno je da vas dugoročna obaveza dovodi do toga da nakon niza godina ne plaćate ni ratu ni kiriju, već ste vlasnik svoje nekretnine, dok renta zauvjek ostaje renta. Manje obaveza, manja i krajnja dobit.

Argument sa druge strane je svakako taj da i podstanari plaćaju mjesečnu rentu, što je zaista doživotna obaveza ukoliko se ne snađu na neki drugi način, naslijede nekretninu, steknu je brakom ili nekako drugačije.

Svakodnevne obaveze i troškovi

Kao vlasnik stana, podrazumijeva se da ćete svoju nekretninu i adekvatno opremiti. Za namještaj, ormariće i kuhinjske elemente potrebno je da izdvojite nekoliko hiljada eura. Na taj trošak bi trebalo obavezno da računate ako kupujete novu gradnju, jer je u toj opciji obično u stanu opremljeno samo kupatilo. U staroj gradnji, može da se dogodi da prethodni vlasnik odluči da kuhinjski elementi ulaze u cijenu kao i dio namještaja, komode, garniture, ormarići. To je jeftinije, ali bilo da je riječ o staroj ili novoj gradnji, izvjesno je da ćete morati da kupite i bijelu tehniku, bar onu osnovnu – frižider, veš mašinu, šporet ili modernu varijantu ugradne ploče i rerne.

Kao podstanar, najvjerovatnije je da stan u koji se selite sve to već ima, a vaše je samo da donesete kofer sa garderobom.

Dalje, ukoliko se nešto od uređaja pokvari, vlasnik stana sam nadoknađuje taj trošak, dok podstanar obavještava gazdu kako bi gazda snosio troškove popravke.

Rata = Renta

Kad se sve uzme u obzir i troškovi koje smo naveli, jasno je da je i dalje “jeftinije” na mjesečnom nivou gledano biti podstanar, iako je rata za kredit mahom jednaka mjesečnom iznosu rente. A odnos rata-renta jeste gotovo isti.

Ono što je činjenica, ukoliko se odlučite za podstanarski život, prema gruboj računici za 10 godina isplatili ste već pola stana.

Startni kapital

Obavezno učešće kod stambenih kredita iznosi 20 odsto, pa bi to na primjeru stana koji košta 60.000 eura, značilo da je potrebno da u startu imate još 12.000 eura. Ta stavka je za mnoge nepremostiva. I dok neki prodaju pokretne i nepokretne objekte ne bi li ispunili ovaj uslov, drugi se odlučuju da za učešće podignu još jedan kredit- keš kredit. Ono što treba da znate, jeste da su keš krediti brzi, banka ih lakše odobrava, ali su kamate visoke – oko osam do deset odsto.

Na primjer, za 12.000 eura kredita u dinarima, sa kamatom od 8,5 odsto i rokom otplate od osam godina, računajte na mjesečnu ratu od oko 200 eura za keš kredit. Još jedno moguće rješenje je da imate dobar posao i platu iznad 1000 eura, te da onda nekoliko godina štedite, kako biste smanjili ovaj trošak.

Pored učešća, problem su i propratni troškovi, koji mogu da iznose od 2.000 do oko 3.000 eura, zavisno od iznosa kredita.

Kod podstanarskog života, “startni kapital” mora biti u visini dvije kirije, jer se jedna ostavlja na ime depozita, kao obezbjeđenje vlasniku stana da će podstanar ispuniti svoje obaveze.

Nije sve u “brojevima”

Računica nije baš toliko jednostavna, jer je mnogo elemenata u igri i pored obračuna troškova. Podstanar, kao neko ko ima pravo korišćenja tuđe nekretnine, u obavezi je i da poštuje pravila tog korišćenja koja određuje vlasnik stana. Tako vlasnik stana može da odluči da ne želi kućne ljubimce, žurke, generalno bilo kakve posjete u svom stanu. Sve je stvar dogovora. U svom stanu se dogovarate jedino sa sobom, svakako vodeći računa o uobičajenom kućnom redu zgrade.

Ono što može da bude problem kad mu vrijeme nije, jeste raskid ugovora o zakupu, jer su vlasniku iskrsli neki drugi problem (dijete želi da se osamostali, mora da izda stan rođaku, želi da proda stan). Podstanar tada mora da traži drugi nekretninu koja mu odgovara. To ipak nije izvjesnost na istom nivou kao u slučaju da imate svoj stan.

Najvažnije je što podstanari posle 25-30 godina mjesečnog plaćanja kirije neće imati ništa svoje, ni nekretninu ni punu slobodu, ni izvjesnost, dok će kreditni dužnik posle tih godina na kraju ipak imati svoj stan u kojem će sve vrijeme otplate rata imati i svoju slobodu.

Check Also

Mogu li domaći gosti ublažiti štetu: U Crnu Goru preko 90 posto turista dolazi iz inostranstva

Iako bi početak jula trebao biti i početak najposjećenijeg perioda turističke sezone, skoro polovina izdavalaca …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *