Za nedjelju dana biće objavljeni podaci o ekonomskom rastu u trećem tromjesečju prema kojima će Njemačka zvanično ući u recesiju.
Prema sadašnjim rezultatima, ispred broja će stajati minus, piše Dojče vele (DW). S obzirom na to da je i u drugom tromjesečju ekonomski rast bio u minusu, to znači da je Njemačka u tehničkoj recesiji.
“Mnogi očigledno jedva čekaju da njemačka privreda zapadne u tešku krizu. Jasno, loše vijesti bolje se prodaju. Ali stvarnost izgleda drugačije”, napisao je Henrik Beme, urednik ekonomske redakcije DW.
Beme dalje objašnjava kako se radi o “tehničkoj recesiji”, koja je nebitna zato što se recesija zvanično proglašava uvijek kada su dva uzastopna tromjesečja u minusu. Takođe, dodao je i da većina stručnjaka smatra kako situacija u stvarnosti nije loša, i dodaje da će njemačka privreda ipak biti u porastu do kraja godine.
Njemačka mašinogradnja i hemijska industrija osjećaju jake posljedice trgovačkog rata SAD i Kine, kao i cjelokupne sage oko Bregzita, a automobilska industrija doživljava najveće promjene od kad se automobili proizvode, smatra Beme. On dalje piše kako se nesigurnost iz mnogih formi prenosi i na one koji prate stanje u njemačkoj ekonomiji, a koji sastavljaju prognoze na osnovu zastarjelih modela. Tako, s obzirom na to da nijedan uređaj za sastavljanje prognoza nije prilagođen digitalnim preobražajem, došlo je do neslaganja prognoza i rezultata u industrijskoj proizvodnji – umjesto predviđenog minusa, u septembru je zabilježen pozitivan bilans.
U svom tekstu Beme navodi i da “Mnoge firme više nisu mogle da primaju poslovne naloge, jer su njihovi kapaciteti bili popunjeni. Pokazatelj te potražnje je i često spominjani nedostatak stručne radne snage. Postojala je čak opasnost od pregrijavanja njemačke privrede – sa svim negativnim posljedicama koje to može da ima, kao što je recimo strahovit porast cijena”, pa zato brojnim preduzećima odgovara smanjenje aktivnosti.
“Ne zaboravimo, još uvijek govorimo o konjunkturnim ciklusima. A takav ciklus se sastoji od rasta i pada. Kao što rekoh, to malo pomaže dobavljaču koji je do sada proizvodio kućišta prenosnika za Dajmler ili Folksvagen. Sada tražnja opada jer elektro-automobilima nisu potrebni prenosnici. Izazov koji se nalazi pred tim firmama je – snaći se u svemu tome. Ali, tako je bilo oduvijek. Bez te sposobnosti, koja odlikuje njemačka preduzeća srednje veličine, njemačka privreda i ne bi bila ono što je danas: globalni igrač”, ocijenio je u zaključku ekonomski urednik DW.
