Njemačka u tehničkoj recesiji

Za nedjelju dana biće objavljeni podaci o ekonomskom rastu u trećem tromjesečju prema kojima će Njemačka zvanično ući u recesiju.

Prema sadašnjim rezultatima, ispred broja će stajati minus, piše Dojče vele (DW). S obzirom na to da je i u drugom tromjesečju ekonomski rast bio u minusu, to znači da je Njemačka u tehničkoj recesiji.

“Mnogi očigledno jedva čekaju da njemačka privreda zapadne u tešku krizu. Jasno, loše vijesti bolje se prodaju. Ali stvarnost izgleda drugačije”, napisao je Henrik Beme, urednik ekonomske redakcije DW.

Beme dalje objašnjava kako se radi o “tehničkoj recesiji”, koja je nebitna zato što se recesija zvanično proglašava uvijek kada su dva uzastopna tromjesečja u minusu. Takođe, dodao je i da većina stručnjaka smatra kako situacija u stvarnosti nije loša, i dodaje da će njemačka privreda ipak biti u porastu do kraja godine.

Njemačka mašinogradnja i hemijska industrija osjećaju jake posljedice trgovačkog rata SAD i Kine, kao i cjelokupne sage oko Bregzita, a automobilska industrija doživljava najveće promjene od kad se automobili proizvode, smatra Beme. On dalje piše kako se nesigurnost iz mnogih formi prenosi i na one koji prate stanje u njemačkoj ekonomiji, a koji sastavljaju prognoze na osnovu zastarjelih modela. Tako, s obzirom na to da nijedan uređaj za sastavljanje prognoza nije prilagođen digitalnim preobražajem, došlo je do neslaganja prognoza i rezultata u industrijskoj proizvodnji – umjesto predviđenog minusa, u septembru je zabilježen pozitivan bilans.

U svom tekstu Beme navodi i da “Mnoge firme više nisu mogle da primaju poslovne naloge, jer su njihovi kapaciteti bili popunjeni. Pokazatelj te potražnje je i često spominjani nedostatak stručne radne snage. Postojala je čak opasnost od pregrijavanja njemačke privrede – sa svim negativnim posljedicama koje to može da ima, kao što je recimo strahovit porast cijena”, pa zato brojnim preduzećima odgovara smanjenje aktivnosti.

“Ne zaboravimo, još uvijek govorimo o konjunkturnim ciklusima. A takav ciklus se sastoji od rasta i pada. Kao što rekoh, to malo pomaže dobavljaču koji je do sada proizvodio kućišta prenosnika za Dajmler ili Folksvagen. Sada tražnja opada jer elektro-automobilima nisu potrebni prenosnici. Izazov koji se nalazi pred tim firmama je – snaći se u svemu tome. Ali, tako je bilo oduvijek. Bez te sposobnosti, koja odlikuje njemačka preduzeća srednje veličine, njemačka privreda i ne bi bila ono što je danas: globalni igrač”, ocijenio je u zaključku ekonomski urednik DW.

Check Also

Analiza poslovanja kompanija koje čine sastav indeksa MNSE10 na kraju III kvartala 2019. godine

Montenegroberza AD Podgorica je na osnovu devetomjesečnih finansijskih iskaza emitenata za 2019. godinu, odradila analizu …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *