Crna Gora u naoružanje uložila 66 miliona eura

Od ulaska u NATO Crna Gora je već sklopila dva velika ugovora o kupovini helikoptera i oklopnih vozila od ukupno 66 miliona eura, piše Dojče vele, prenosi CDM.

Poput svojih susjeda, kako navode, CG povećava vojni budžet i sve češće šalje vojnike u misije širom svijeta.

U skladu sa čuvenom krilaticom Donalda Trampa “Prvo Amerika”, prilikom nedavne posjete američkog državnog sekretara Majka Pompea Crnoj Gori, dogovoren je posao po kojem će ta zemlja od SAD kupiti 67 oklopnih vozila, koja će koštati 36 miliona dolara.

To je prva nabavka takvih vozila za crnogorsku vojsku u posljednjih 40 godina. Radi se o nasljednicima popularnih hamera, koje pravi američka kompanija Oshkosh. Prvi kontigent stiže naredne godine i Crna Gora će biti prva u Evropi koja će ih imati u svojim vojnim snagama, a kupiće ih iz kredita.

“Ta lakooklopna patrolna vozila predstavljaju značajan iskorak u modernizaciji Vojske Crne Gore. S njima će naše kopnene snage dostići neophodnu sposobnost razmještaja, manevra, mobilnosti i zaštite, a time i zahtijevani nivo kompatibilnosti sa savezničkim zemljama u NATO i partnerskim državama”, kazali su za DW iz Ministarstva odbrane Crne Gore.

To je već druga velika vojna nabavka od ulaska Crne Gore u NATO. Prošle godine stigla su tri helikoptera koja su za 30 miliona dolara kupljena iz Kanade. Ne treba podsjećati da su ovolike nabavke ranije bile nezamislive za crnogorsku vojsku, čija je percepcija u dobrom dijelu javnosti bila da je brojčano mala i slabo opremljena da odgovori izazovima 21. vijeka.

Iz Ministarstva odbrane kažu da su, zahvaljujući tim helikopterima, pojačali sposobnosti za transport trupa, vazdušnu podršku jedinicama, medicinsku evakuaciju i traganje i spasavanje, kao i za pomoć stanovništvu u slučaju prirodnih nepogoda.

Trka u naoružanju na Balkanu

Od ulaska u NATO, Crna Gora je za opremanje vojske već platila oko 20 miliona eura, a narednih godina će još najmanje 46, piše DW. No, dodaju, to nije sve. Iz Ministarstva kažu da su u posljednje dvije godine dobili brojne donacije od SAD u vidu razne komunikacione, medicinske i druge opreme, dok je Njemačka donirala šest oklopnih patrolnih vozila Mercedes Benz. Najvrednija donacija tek se čeka, a to je radar velikog dometa, pomoću kojeg će Crna Gora moći sama da nadzire svoj vazdušni prostor. Trenutno, nebo Crne Gore štite i njime patroliraju borbeni avioni NATO-članica Italije i Grčke.

“Navedeni radar je prilagođen NATO-sistemima kontrole i povezivanja. Očekujemo da bude instaliran do 2021. godine”, saopštili su iz Ministarstva.

Amerikanci, osim što im prodaju oružje i doniraju opremu svojim saveznicima na Balkanu. Tako je nedavno portal Balkanska bezbjednosna mreža objavio da su SAD odobrile 110 miliona dolara pomoći za četiri zemlje Zapadnog Balkana za nabavku naoružanja, a u okviru programa koji za cilj ima zamjenu borbenih sistema iz perioda Sovjetskog Saveza naoružanjem zapadnog porijekla. Tako će Pentagon platiti nabavku borbenih vozila za Vojsku Hrvatske i Armiju Sjeverne Makedonije, i helikoptera za Oružane snage Bosne i Hercegovine i Albanije.

Ipak, ulaganje u modernizaciju Vojske Crne Gore je minorno u odnosu na to šta posljednjih godina rade susjedne države. Mediji i analitičari govore o trci u naoružanju između Srbije i Hrvatske, koje ulažu na stotine miliona u nove avione, helikoptere i drugo naoružanje. Srbija kupuje i besplatno dobija dosta naoružanja iz Rusije, dok Hrvatska planira kupovinu borbenih aviona od SAD.

Interesantno je, međutim, da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno prvi put u kontekstu naoružavanja u regionu pomenuo i Crnu Goru.

“Naoružavaju se i Bugarska, Rumunija, Mađarska, Hrvatska i druge manje zemlje u skladu sa svojim mogućnostima. Vidimo ko sa strane naoružava i Albance na Kosovu i Metohiji i koje helikoptere traži Crna Gora, i sve to pratimo”, rekao je Vučić.

Iz crnogorskog Ministarstva odbrane nijesu željeli direktno da komentarišu tu Vučićevu opasku, ali poručuju da „svakako pomno prate aktuelne svjetske trendove koji se tiču opreme i naoružanja“.

“Modernizacija Vojske Crne Gore nije rezultat samo potrebe ispunjavanja NATO-ciljeva već je to, prije svega, u skladu s nacionalnim interesima. Odluke o naoružavanju donose se pažljivom analizom, kako realnih potreba, tako i savremenih bezbjednosnih izazova”, navode iz Ministarstva.

Vojni budžet stalno raste

Od ulaska u NATO vojni budžet Crne Gore prilično raste, a i nastaviće, sve dok se ne ispuni čuveni Trampov zahtjev “da sve članice najmanje dva odsto BDP odvajaju za odbranu”. Tako je budžet 2018. bio blizu 54 miliona eura, a ove godine već 61,6 miliona. I teško da naredne godine može biti manji – samo još veći.

“Crna Gora planira da dostigne izdvajanje za sistem odbrane u iznosu od dva odsto BDP 2024. i to postepenim povećavanjem budžeta za potrebe odbrane u narednih pet godina”, jasno poručuju iz Ministarstva.

Dio opozicije koji se oštro protivio ulasku Crne Gore u NATO, prije dvije godine je poručivao da će Alijansa biti “samo dodatni namet za ionako prezadužene građane Crne Gore”. Prognozirali su da će vojni budžet morati da bude najmanje 700 miliona eura za deset godina i pitali se: šta će Crna Gora dobiti za te pare? Ujedno su poručili da je bolje iskoristiti taj novac za nove vrtiće, škole, bolnice…

U Ministarstvu i tada, a i sada, istrajavaju da je realno stanje potpuno suprotno. “Da Crna Gora nije članica NATO morala bi mnogo više da izdvaja za sistem odbrane nego kao članica kolektivnog sistema bezbjednosti. Takođe, brojno stanje same vojske moralo bi da bude značajno veće nego sada”.

Ipak, brojno stanje Vojske Crne Gore nije se mnogo povećalo od ulaska u NATO. Novina je to da je od ove godine uvedeno dobrovoljno služenje vojnog roka, koji je Crna Gora ukinula prije petnaestak godina.

“Vojska je u posljednje tri godine, zbog podmlađivanja kadra, ostala bez većeg broja pripadnika. Iz sistema je izašlo oko 300 vojnika, a u isto vrijeme uniformu je zadužilo oko 270 momaka i djevojaka. Vojska Crne Gore trenutno broji 2.368 vojnika”, posljednji je podatak Ministarstva odbrane.

Vojnici Crne Gore sve češće u misijama

Crnogorski vojnici su posljednjih godina učestvovali u brojnim misijama po svijetu, najviše u Avganistanu. Oštre proteste Srbije izazvala je odluka da Crna Gora pošalje jednog oficira u misiju KFOR na Kosovu. Naredne godine dva crnogorska vojnika idu i u Irak, gdje će obučavati tamošnje snage bezbjednosti. Ipak, najviše pažnje izazvala je misija u Letoniji gdje su crnogorski vojnici dio misije odvraćanja Rusije od pritiska na pribaltičke članice NATO.

U Ministarstvu odbrane kažu da su svjesni da je Crna Gora mala, ali poručuju da žele ravnopravno da pruže doprinos kolektivnoj odbrani saveza, iako su najmlađa članica.

“U Letoniji trenutno imamo angažovanu drugu rotaciju, odnosno jedno inženjersko odjeljenje od deset pripadnika. Doprinos naporima NATO na očuvanju stabilnosti savezničke teritorije nastavićemo i u narednom periodu”, poručuju iz Ministarstva. I zaključuju da je to “nemjerljivo iskustvo za crnogorske vojnike”.

Check Also

Minimalna potrošačka korpa u oktobru iznosila 645,10 eura

Ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe za oktobar ove godine iznosila je 645,10 eura. Od ukupne …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *