Aktivnosti u industriji eurozone ponovo su pale u oktobru, zakočene kontinuirano slabom potražnjom na koju nepovoljno utiču trgovinski rat SAD-a i Kine i kontinuirana neizvjesnost oko izlaska Velike Britanije iz Evropske unije, pokazalo je u ponedjeljak istraživanje londonske kompanije Markit.
Indeks menadžera nabave (PMI) u industriji eurozone iznosio je u oktobru 45,9 bodova i bio je tek nešto viši od septembarskog najnižeg nivoa u sedam godina, od 45,7 bodova, utvrdili su u Markitu, povisivši neznatno početnu procjenu njegove vrijednosti.
Time se deveti mjesec zaredom zadržao ispod nivoa od 50 bodova, što signalizira pad aktivnosti.
“Industrija u eurozoni ponovo je u oktobru bilježeila najsnažniji pad aktivnosti u sedam godina, što znači da će sektor proizvodnje dobara vjerovatno i u četvrtom tromjesečju biti ozbiljan uteg bruto domaćem proizvodu”, konstatuje glavni poslovni ekonomist IHS Markita Chirs Williamson.
Pad novih narudžbi ponovo je bio najveća kočnica za proizvodni sektor, odražavajući slabu potražnju, primjećuju u Markitu.
“Geopolitičke bojazni, u rasponu od brexita do američke trgovinske politike, i dalje stvaraju osjećaj neizvjesnosti, dodatno prigušujući potražnju na domaćim i na izvoznim tržištima”, konstatira Williamson.
Zaposlenost je u oktobru bila na najnižem nivou od 2013. godine, kada je Markit počeo objavljivati izvještaje. Najveći pad zabilježen je u Njemačkoj.
Upravo je industrija najveće evropske ekonomije u oktobru bila je glavni izvor slabosti u regiji, iako je pad aktivnosti zabilježen i u španskoj i u italijanskoj industriji.
Francuska je jedina velika ekonomija čija je industrija u prošlom mjesecu bilježila, doduše skroman, rast aktivnosti.
“Snažan pad aktivnosti, kao i slabi trendovi na području zapošljavanja i cijena posebno su veliko razočaranje kada se uzme u obzir da je ECB nedavno uveo podsticajne mjere”, konstatuje glavni ekonomista Markita.
Christine Lagarde preuzima čelnu dužnost u ECB-u u posebno teškom trenutku za ekonomiju eurozone, zaključuje.
