Ministarstvu saobraćaja naloženo da privremeno stopira državnu pomoć Montenegro Airlinesu

Savjet Agencije za zaštitu konkurencije pokrenuo je ispitni postupak utvrđivanja usklađenosti državne pomoći dodijeljene Montenegro Airlinesu (MA) u 2018. i 2019. godini sa Zakonom o kontroli državne pomoći i naložio Ministarstvu saobraćaja i pomorstva, kojim rukovodi Osman Nurković, da u roku od 30 dana od prijema rješenja, Agenciji dostavi sve raspoložive podatke i informacije potrebne za ispitivanje.

“Nalaže se Ministarstvu saobraćaja da, odmah po prijemu ovog rješenja, privremeno obustavi dalju dodjelu potencijalne državne pomoći preduzeću MA, do odlučivanja Agencije o usklađenosti pomoći sa Zakonom o kontroli državne pomoći”, ističe se u rješenju Agencije donijetom 18.oktobra, u koje su “Vijesti” imale uvid, a koje su potpisali predsjednik i član Savjeta Miodrag Vujović i Novo Radović.

Postupak je Agencija pokrenula po službenoj dužnosti, a na osnovu predloga rješenja v.d. direktorce Lepe Aleksić.

Ispitni postupak i nalozi iz rješenja, odnose se “na mjere koje nijesu odobrene Planom restrukturiranja Montenegro Airlinesa, a koji je odobren Rješenjem Komisije za kontrolu državne pomoći od 20.06.2012.”.

“Ministarstvo saobraćaja i pomorstva (davalac državne pomoći) dodijelilo je kompaniji MA potencijalno neusklađenu državnu pomoć u iznosu od oko 7,2 miliona eura u 2018, odnosno 5,5 miliona eura u 2019. godini. Ministarstvo je bilo dužno da prije dodjele državne pomoći Agenciji podnese prijavu na ocjenu usklađenosti sa Zakonom o kontroli državne pomoći”, ističe se u rješenju Agencije.

Ministarstvo, kako se dalje napominje, “nije dostavilo Plan na osnovu kojeg je dodijeljena navedena pomoć, odnosno Agencija nije mogla cijeniti da li postoje zakonske pretpostavke za dodjelu ove pomoći”.

“Ministarstvo saobraćaja nije dostavilo Plan na osnovu kojeg je dodijeljena navedena pomoć kojim bi predložilo kompenzatorne mjere koje bi kompanija bila dužna da sprovede u odnosu na dodijeljeni iznos pomoći. Obzirom da je Plan restrukturiranja kompanije MA ocijenjen usklađenim sa zakonom u junu 2012., u skladu sa principom “prvi put-poslednji put”, ova kompanija ne smije dobijati dodatnu pomoć za restrukturiranje u roku od 10 godina od dana usvajanja Plana restrukturiranja”, ističu iz Agencije.

Ovakva pomoć, kako se zaključuje rješenjem, “narušava ili prijeti da će narušiti konkurenciju dovođenjem u povoljniji položaj kompaniju MA u odnosu na ostale učesnike na relevantnom tržištu”.

U skladu sa navedenim, postoje sumnje da je navedeni iznos dodijeljene pomoći neusklađen i samim tim i suprotan odredbama Zakona o kontroli državne pomoći.

Zbog toga je Agencija, po službenoj dužnosti, pokrenula ispitni postupak ocjene usklađenosti državne pomoći dodijeljene MA.

Rješenjem Komisije za kontrolu državne pomoći iz 2012, Plan restrukturiranja MA ocijenjen je kao usklađen sa Zakonom o kontroli državne pomoći.

Prva mjera koju je Plan sadržao bila je кonverzija dugovanja prema Agenciji za kontrolu letjenja Srbije i Crne Gore (SMATSA) u iznosu od 7.275.874,64 eura, vrijednost na koju je Uprava za nekretnine procijenila hotel “Park” u Bijeloj.

Mjera predviđa da se dug reguliše na način da se SMATSA-i u svrhu regulisanja duga ustupi na korišćenje hotel “Park” u Bijeloj, a istovremeno bi Vlada navedeni dug konvertovala u akcijski kapital MA.

Druga mjera iz Plana odnosila se na rješavanje dužničko-povjerilačkih odnosa između MA i Aerodroma CG.

Postojeće obaveze prema ACG u ukupnom iznosu od 9.753.073,23 eura, riješile bi se na sljedeći način: dug od 702.921,68 eura, za koji postoji pravosnažna presuda, da bude isplaćen u periodu od dvije godine, sa početkom izmirenja obaveza od juna 2013, a za ostatak u iznosu 3.052.617,54 eura duga da se izvrši otpis i da preostali iznos dugovanja od 5.997.534,01 eura bude konvertovan u akcijski kapital.

Treća mjera odnosila se na preuzimanje kredita u iznosu od 13,32 miliona eura, i to u slučaju da takva mogućnost bude predviđena Zakonom o budžetu.

Vlada bi preuzela finansiranje jednog od četiri nova aviona tipa Embraer 195, ukoliko se to pokaže neophodnim za nesmetano funkcionisanje MA.

Četvrta mjera iz Plana odnosila se na odlaganje obaveza po osnovu poreza i doprinosa u skladu sa Uredbom o uslovima za plaćanje poreskih i neporeskih potraživanja.

Prema reprogramu, trebalo je odložiti plaćanje obaveza na period od godinu dana uz mogućnost produženja roka.

Obaveze za dažbine na mjesečnom nivou iznosile su 320.000 eura.

Kao peta mjera u programu restrukturiranja ušao je već otpisani dug Vlade MA u iznosu od 3.233.336,56 eura, koji je nastao u periodu od 2002. do 2006.

Šesta mjera odnosila se na obezbjeđenje garancija za kreditna sredsta MA u visini od 9,6 miliona kod komercijalnih banaka.

Ukupan iznos pomoći koju je kompanija MA dobila kroz navedeni Plan restrukturianja iznosio je 35.654.622,45 eura.

Plan restrukturiranja bio je odobren na period od 2012. do kraja 2015. i u skladu sa scenarijima sadržanim u Planu, očekivalo se da ova kompanija, nakon sprovedenih mjera bude dugoročno održiva, odnosno, da će samostalno moći da posluje na tržištu do 2016. godine.

To se, međutim, nije desilo.

U 2018. i 2019. godini MA se, kako zaključuje Agencija, “evidentno, i dalje nalazi u finansijskim poteškoćama, u skladu sa javno dostupnim informacijama, obzirom da Agencija nema zvanične informacije i podatke dostavljene od strane nadležnog ministarstva”.

Šta ako Ministarstvo ne dostavi informacije

Ukoliko davalac državne pomoći, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, ne dostavi Agenciji tražene podatke i informacije, Agencija će kako je  najavljeno odlučiti na osnovu raspoloživih podataka i informacija, u roku od 60 dana od isteka roka ostavljenog za dostavu podataka.

Rješenje Agencije za zaštitu konkurencije je konačno u upravnom postupku i protiv njega nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor tužbom kod Upravnog suda u roku od 20 dana od njegovog prijema.

Selektivna i diskriminatorska mjera

U konkretnom slučaju, kako objašnjavaju iz Agencije, “postoji sumnja da je kompaniji MA isplaćena direktna finansijska pomoć u iznosu od cca 7,2 miliona u 2018. i 5,5 miliona eura u 2019.”

“Selektivnost mjere podrazumijeva da se mjera primjenjuje samo na određene preduzetnike (njihove grupe) ili određene sektore, ili određene regione. Zapravo, svaka mjera države koja nije opšte prirode i koja nije dostupna svima pod jednakim uslovima (sadrži makar jedan diskriminišući element) predstavlja selektivnu mjeru. U konkretnom slučaju, utvrđeni isplaćeni iznosi MA su selektivni jer se odnose na samo jednu kompaniju, samo jednu privrednu granu (avio-industriju) i samim tim ispunjen je i ovaj uslov”, ističe se u rješenju.

Izvor: Vijesti online

Check Also

Građanski rat u Siriji i nafta – ko zarađuje od crnog zlata

Predsjednik Donald Tramp očekuje da Amerika zarađuje mjesečno milione dolara od sirijske nafte, dokle god …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *