U 19. vijeku centar svijeta bila je Evropa, a vijek kasnije to je postala Amerika. Sada se svijet okreće ka Aziji, i to mnogo brže nego što se čini.
Uspon Azije bio je strelovit. Ona je dom za više od polovine svjetske populacije, pa se u samo jednoj generaciji iz regiona niskog dohotka svrstala među regione srednjeg dohotka.
Do 2040. godine, Azija će vjerovatno generisati više od 50 odsto svjetskog BDP-a i činiti gotovo 40 odsto svjetske potrošnje, piše Svjetski ekonomski forum.
Novo istraživanje “Mek Kinsi Global Instituta” pokazuje u kojoj se mjeri se globalno težište kreće prema Aziji. Danas taj region ima sve veći udio u svetskoj trgovini, kapitalu, populaciji, znanju, prometu, kulturi i resursima.
Od osam vrsta prekograničnih tokova, jedino otpad se kreće u suprotnom smjeru, što pokazuje odluku Kine i ostalih azijskih država da smanje uvoz smeća iz razvijenih država.
Azija ima 21 grad među 30 najvećih
Na Aziju danas otpada jedna trećina globalne trgovine robom, a prije deset godina otpadala je samo jedna četvrtina. Otprilike u istom razdoblju, azijski udio putnika u globalnom avio prevozu porastao je s 33 na 40 odsto, a udio u tokovima kapitala skočio je s 13 na 23 odsto, prenosi B92.
Razvijaju se i gradovi na kontinentu, pa Azija ima 21 grad među 30 najvećih na svijetu i četiri od deset najposjećenijih. I neki manje poznati azijski gradovi danas su na radaru investitora.
Bekasi, mali grad u blizini Džakarte naziva se azijskim Detroit, a nametnuo se kao centar industrije automobila i motocikala Indonezije. Tokom posljednje decenije, direktna strana ulaganja u gradskoj prerađivačkoj industriji rasla su po prosječnoj stopi od 29 odsto godišnje.
Kina je imala 44 odsto svih svjetskih patenata 2017. godine
Ali nisu samo spoljašnji tokovi usmjereni u Aziju. Dinamične intraregionalne mreže takođe pokreću napredak. Oko 60 odsto ukupne trgovine azijskih zemalja odvija se unutar kontinenta.
Intraregionalni tokovi finansiranja i investicija takođe su u porastu, a više od 70 odsto azijskih startapova finansira se iz regionalnih izvora.
Godinama su promatrači raspravljali o budućim potencijalima Azije. Ta budućnost je stigla. Ušli smo u “azijski vijek”, kako je to rekao pisac Parag Khana. Više nema povratka.
