Ima nade za zadužene u švajcarskim francima

U Hrvatskoj je sud potvrdio da građani konverzijom ne gube pravo na tužbu i da banke moraju da im vrate ukupan iznos kredita sa kamatama.

Samo mjesec dana pošto je u Hrvatskoj proglašena pobjeda dužnika nad bankama, jer je Vrhovni sud valutnu klauzulu proglasio ništavom i nepoštenom, klupko kredita u švajcarskim francima i dalje se odmotava. Jedan klijent Zagrebačke banke iz Novalje dokazao je na sudu da je cio ugovor o kreditu indeksiranom u švajcarskim francima ništav i da bi banka trebalo da mu vrati ukupan iznos kredita sa kamatama od gotovo 85.000 eura. Kako prenose tamošnji mediji, to nije prva presuda kojom je utvrđeno da je ugovor o ovakvom kreditu ništav, ali je jedina (za sada nepravosnažna) koja „nudi” i računicu novčanog obeštećenja.

Kako je saopštilo Udruženje „Franak”, ugrubo, u ovom slučaju, za kredit od oko 550.000 kuna, ugovoren 2006. godine, banka bi klijentu, sa kamatama i sudskim troškovima na kraju trebalo da vrati više od milion kuna. Još je interesantnije što je riječ o konvertovanom kreditu i što je sud utvrdio da to nije prepreka za prihvatanje tužbenog zahtjeva, jer je, kako kažu, utemeljen na „vanugovornoj obavezi banke da vrati sve što je stekla bez osnova, pa ona, bez obzira na konverziju, ima obavezu da to učini”.

– Osim odluke o ništavosti ugovora u švajcarskim francima, Vrhovni sud Hrvatske uskoro mora da odredi i prema vanugovornim obavezama za obeštećenje u slučaju konvertovanih ugovora o kreditu. To znači da, posle toga što je utvrdio da konverzijom nije izgubljeno pravo potrošača na tužbe, Vrhovni sud sada mora da utvrdi i matematičku računicu obeštećenja – saopštili su iz Udruženja „Franak”.

Advokat Vojin Biljić, stručnjak za evropsko pravo, za „Politiku” kaže da je od trenutka kada je Evropski sud pravde stao na stanovište da novac mora da se vrati građanima jasno da će se problem „švajcaraca” rješavati na isti način u svim zemljama. Ovaj poslednji slučaj u Hrvatskoj, kaže, pokazuje da će i oni dužnici koji su potpisali ugovore o konverziji imati priliku da u posebnom postupku zahtjevaju punu restituciju koja im pripada.

– Sada se vidi zašto je važno da se u Zakonu o konverziji našla odredba da konverzija ne podrazumijeva poravnanje – kaže Biljić. Inače, prije donošenja Zakona o konverziji u Srbiji, banke su tokom pregovora tražile da ovaj propis sadrži odredbu koja kaže da zaključeni ugovor o konverziji ima snagu vansudskog poravnanja. To bi značilo da se potpisivanjem ugovora svi sporni odnosi između banke i klijenta u ovom slučaju rješavaju. Udruženja su se izričito protivila tome i ova odredba nije ušla u tekst zakona.

Biljić kaže da očekuje da će na isti način na koji su hrvatski sudovi promijenili stav o kreditima u švajcarskim francima, zbog stava Evropskog suda pravde, to učiniti i drugi. Po njegovom mišljenju, posljedica ništavosti biće potpuna restitucija.

– Smatram da će oni građani koji su potpisali ugovore o konverziji svojih kredita za potpunu restituciju morati da pokreću posebne postupke. Takođe se postavlja pitanje šta će biti sa Nacionalnom korporacijom za osiguranje stambenih kredita NKOSK i da li će i država tražiti potpunu restituciju od banaka. Jer, ako je ugovor o kreditu ništav, onda je ništavo i njegovo osiguranje, a plaćala ga je država, odnosno svi njeni građani, smatra Biljić.

Dodaje da je Srbija jedina zemlja koja je u slučaju kredita u švajcarskim francima na ovaj način osiguravala naplatu.

– Ona je faktički bila jemac građanima za nepostojeće dugove prema bankama, pa je sasvim logično da i država traži povraćaj novca – ističe Biljić.

Check Also

Građanski rat u Siriji i nafta – ko zarađuje od crnog zlata

Predsjednik Donald Tramp očekuje da Amerika zarađuje mjesečno milione dolara od sirijske nafte, dokle god …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *