Golubović: Realnost udruživanja i zajedničkog rada u regionu se nameće kao zahtjev savremenog doba

1 komentar

Deveta međunarodna Konferencija o ekonomiji, koju organizuje  Privredna komora Crne Gore u saradnji sa Komorskim investicionim forumom Zapadnog Balkana počela je danas u u Budvi.

U radu jednog od najznačajnijih ekonomskih skupova na prostoru jugoistočne Evrope, koji ove godine ima temu „Sinergija – ključ uspjeha Regiona“, učestvuje 700 predstavnika vlada, međunarodne i poslovne zajednice, naučne te stručne javnosti.

Konferenciju su otvorili predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović i predsjednik Vlade Duško Marković, nakon čega se prisutniuma obratio zamjenik generalnog sekretara OECD Ulrik Vestergaard Knudsen.

Na Konferenciji je upriličena dodjela sertifikata opštinama sa povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Evropi. Program sertifikacije pokrenula je mreža institucija iz Regiona uz podršku GIZ-a, Njemačke organizacije za međunarodnu saradnju. Sertifikat je predstavnicima petnaest gradova i opština Regiona, među kojima je i Bijelo Polje, prva na ovaj način sertifikovana opština u našoj zemlji.

Golubović:

“Pozdravljam vas i zahvaljujem što ste se odazvali pozivu Privredne komore Crne Gore da svojim učešćem doprinesete uspješnosti Konferencije o ekonomiji kojom, već gotovo deceniju, afirmišemo partnerske veze u regionu i predanost temeljnim evropskim vrijednostima.
Namjera nam je da, intenzivnim radom, tokom naredna dva dana, otvorimo važna pitanja za ekonomsku budućnost Zapadnog Balkana.

Posebno zahvaljujem uvaženom Predsjedniku Vlade, gospodinu Dušku Markoviću, koji je prihvatio poziv da otvori Konferenciju i time dao izuzetno važan doprinos ovom događaju. Zahvaljujem i na podršci koju Vi lično i vaša Vlada dajete naporima Komore da unaprijedi poslovni i investicioni ambijent u Crnoj Gori, uvažavajući nas kao instutucionalnog partnera koji artikuliše zahtjeve privrede. Rezultati koje postižemo, potvrđuju da je to pravi put ka stvaranju uslova za kontinuirani i održivi rast.
Učesnicima Konferencije obratiće se zamjenik generalnog sekretara OECD-a, gospodin Knudsen, koji će, iz ugla ove renomirane organizacije, dati osvrt na stanje i prilike u regionu Zapadnog Balkana. Evropske aspiracije naših država neće oslabiti uprkos kompleksnom aktuelnom trenutku za EU i usporavanju procesa proširenja. Nadamo se da će današnje riječi gospodina Knudsena ohrabriti kreatore balkanskih politika da ostanu posvećeni evropskim integracionim procesima, koji prema ocjeni poslovnih zajednica iz Regiona, nemaju alternativu.

Tema ovogodišnje Konferencije “Sinergija – ključ uspjeha regiona”, akcenat stavlja na regionalnu saradnju kao nezaobilazni faktor jačanja stabilnosti, konkurentnosti i ekonomskog kapaciteta regiona Zapadnog Balkana. Samo snažna regionalna saradnja i udruživanje resursa mogu stvoriti sinergijski efekat koji ubrzano mijenja ekonomsku sliku regiona u skladu sa evropskim standardima.

Zemlje Zapadnog Balkana, i pored brojnih izazova sa kojima se suočavaju, ostvarile su značajne uspjehe na polju ekonomskog rasta, zaposlenosti i privlačenja stranih investicija. Stopa rasta crnogorskog BDP-a u prethodnoj godini od 5,1%, zasnovana prvenstveno na investicijama, pozicionira našu zemlju u sam vrh evropskih zemalja kada je u pitanju ovaj makroekonomski pokazatelj. Kada je riječ o investicijama po glavi stanovnika, i dalje smo lider u Regionu. Rast ekonomske aktivnosti prate i pozitivni trendovi na tržištu rada.
Svjetska banka je, u oktobarskom izvještaju za Zapadni Balkan, ocijenila da je nezaposlenost u Crnoj Gori, pala na istorijski minimum.
Privredna saradnja u regionu je i dalje daleko ispod optimalnog nivoa.

Realnost udruživanja i zajedničkog rada u regionu se nameće kao zahtjev savremenog doba, kako bismo smanjili zaostajanje u produktivnosti i konkurentnosti naših privreda i brže hvatali priključak sa tehnološki naprednom Evropom. Region treba da unaprijedi i harmonizuje politike investiranja i promoviše se kao jedinstvena investiciona destinacija, što zahtijeva usklađivanje sa evropskim standardima i ujednačavanje tehničkih propisa i regulatornih okvira na različitim poljima. Višestruki porast investicija i ubrzani tehnološki napredak najmlađih članica Evropske Unije uvjerljivo govori u prilog superiornosti evropskog modela ekonomske integracije, koji kroz rad Komorskog Investicionog Foruma nastojimo da projektujemo na naš region.

U pozicionom dokumentu EUROCHAMBRES-a – Asocijacije privrednih komora Evrope, koji sadrži preporuke Parlamentu i Komisiji Evropske unije, predloženo je dalje jačanje mehanizama poslovne podrške u zemljama Zapadnog Balkana. Ovim dokumentom predlaže se osnivanje poslovne platforme Evropska Unija – KIF u cilju inteziviranja dijaloga između donosilaca odluka i njihovih biznis zajednica.

U nastavku bih vas upoznao sa temama na koje će kompetetni govornici, poznavaoci evropskih i regionalnih prilika, tokom Konferencije dati svoje viđenje stanja i perspektiva u oblastima od značaja za ekonomije zemalja Zapadnog Balkana.

Prvi panel našeg dvodnevnog rada posvećen je Zelenoj ekonomiji i održivom razvoju. Zelena ekonomija nije trend nego strateška orjentacija, budući da ekološka očuvanost čini bitnu odrednicu ekonomskog identiteta i međunarodnog imidža savremene države. Nakon uspješne manifestacije Zeleni dani 2019, koje su u junu organizovali Vlada, UNDP i Privredna komora Crne Gore, postalo je više nego jasno da je ovo tema o kojoj moramo intenzivnije govoriti i brže djelovati. Nema dileme da Crna Gora, pa i Region, imaju izuzetnog potencijala za ozelenjavanje nacionalnih ekonomija, čineći ih tako prihvatljivim savremenim svjetskim trendovima. Duboko razumijući važnost trenutka za okretanje ka ovim pitanjima, na marginama Konferencije Privredna komora će potpisati Pismo namjera o kreiranju Crnogorske mape puta ka cirkularnoj ekonomiji.
Slika energetskih prilika u našem Regionu značajno se mijenja, između ostalog, i postavljanjem podmorskog kabla između Crne Gore i Italije. Riječ je o novom tranzitnom pravcu kojim se povezuju elektroenergetski sistemi zapadne i istočne Evrope, čime Crna Gora dobija poziciju jednog od najznačajnijih energetskih čvorišta Evrope.
O značaju energetike za Region, šansama i izazovima sa kojima će se susresti ovaj sektor u bliskoj budućnosti, govorićemo na drugom panelu.

Region Zapadnog Balkana svoj prirodni i kulturni potencijal treba da stavi u funkciju turističke ponude usklađene sa modernim zahtjevima svjetskog tržišta. Crna Gora se profilisala u prestižnu turističku destinaciju, ali smo svjesni da se objedinjena, raznovrsna i šira turistička ponuda zemalja regiona može kvalitetnije valorizovati na međunarodnom tržištu. Komore Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine ovim se pitanjem bave već neko vrijeme, uz podršku Regionalnog savjeta za saradnju. Šta treba unaprijediti i kako odgovoriti izazovima na ovom putu čućemo na panelu posvećenom zajedničkom turističkom proizvodu.

Prvi radni dan zaključićemo razmatranjem globalnih izazova vodnog stresa u 21. vijeku. Pitanje korišćenja hidropotencijala zajedno sa promocijom održivog razvoja zahtijeva ekonomski i etički odgovorne odluke od kojih zavisi način i kvalitet života budućih generacija, zbog čega glavnu riječ moramo prepustiti isključivo stručnoj argumentaciji i činjenično utemeljenim politikama. Ova važna tema biće elaborirana od strane dokazanih stručnjaka iz oblasti voda.

Razgovori o saobraćajnoj infrastrukturi, kao pokazatelju razvijenosti Regiona, otvoriće drugi dan naše Konferencije. Saradnja na polju saobraćajnog povezivanja se nameće kao imperativ, dok značaj usaglašenog razvoja saobraćajne mreže u regionu potvrđuje i nedavno osnivanje Transportne zajednice za Zapadni Balkan. Završetkom planiranih infrastrukturnih projekata aspekt privlačenja stranih direktnih investicija dobiće svoj puni intenzitet i značaj za podizanje konkurentnosti privreda regiona. To je i razlog zašto se Agenda povezivanja nalazi visoko na listi prioriteta Berlinskog procesa.
Da li je kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir opredijeljeno dovoljno novca za razvoj saobraćajne infrastrukture? Koliko je važno sinhronizovano djelovati unutar Regiona u oblasti saobraćaja? Ovo su teme o kojima će razgovarati donosioci odluka, te univerzitetski profesori sa respektabilnim iskustvom.

Prema zvaničnim podacima Region Zapadnog Balkana karakterišu nepovoljna demografska kretanja. Odlazak stanovništva, uglavnom u zemlje Zapadne Evrope i nedostatak radne snage glavni su izazovi sa kojim se suočavaju naše ekonomije. Komorski investicioni forum posebnu pažnju posvećuje povezivanju ljudskih resursa i uspostavljanju fleksibilnog sistema obrazovanja koji bi odgovorio na izmijenjene zahtjeve tržišta rada i omogućio sticanje znanja za kvalitetniji profesionalni razvoj. Moramo pokazati sposobnost, volju i interes da se okupe i aktiviraju svi ljudski potencijali iz regiona, kako bi zajednički tražili optimalna rješenja za izazove s kojima se suočavamo. Kreatori politika i predstavnici akademske zajednice govoriće o ovim pitanjima na sjutrašnjem panelu.

Ovogodišnju Konferenciju završavamo panelom koji se bavi digitalnom transformacijom i inovacijama.
U vrhu agende Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana nalazi se zalaganje za digitalnu transormaciju naših ekonomija jer uviđamo da je riječ o nužnom preduslovu za držanje koraka sa globalnim razvojnim trendovima 21. vijeka.

Savremeni trendovi u sferi digitalizacije pružaju ogromne mogućnosti i poboljšanja u svim oblastima poslovanja, ali i stavljaju pred ozbiljan izazov kapacitet zemalja regiona da sistemski podstiču preduzeća koja će razvijati inovativna rješenja. Velike promjene koje donosi era digitalizacije, poslovna zajednica treba da razumije kao jedinstvenu šansu da se smanji tehnološki jaz sa razvijenim ekonomijama. Podsjetiću da je Crna Gora prva zemlja ne-članica Evropske unije koja je donijela Strategiju pametne specijalizacije i time napravila respektabilan iskorak u ovoj oblasti, a Privredna komora dala je vrijedan doprinos u njenom kreiranju. Digitalna transformacija privreda Regiona je zadatak na koji moramo jednako kvalitetno odgovoriti, a kako da je planiramo saznaćemo na poslednjem panelu.
Dame i gospodo,

Privrednici Zapadnog Balkana ističu jasno opredjeljenje za jačanje poslovnih veza sa kolegama u Regionu, svjesni potrebe fokusiranja na budućnost u kojoj su ekonomski razvoj i kvalitet života apsolutni prioriteti.

U ime Privredne komore Crne Gore, pozivam vas da udružimo naše resurse, bezrezervno otvaramo nove perspektive saradnje i zajednički odlučujemo o razvoju ovog prostora. Samo konkretnim rezultatima i uspješnim zajedničkim projektima možemo na djelu dokazati spremnost da osnažimo evropsku perspektivu regiona. Uvjeren sam da će uvaženi privrednici, kao i ranijih godina, iskoristiti Konferenciju za unapređenje postojećih i stvaranje novih poslovnih aranžmana.
Na kraju, želim da iskažem zahvalnost kompanijama koje su pomogle pripremu i realizaciju Konferencije, a posebno našem generalnom sponzoru – Regionalnom vodovodu Crne Gore.

Prije panel diskusija biće održana ceremonija dodjele BFCSEE sertifikata gradovima i opštinama sa povoljnim poslovnim okruženjem.
Sertifikate dodjeljuje Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj
(NALED) i Regionalni savjet za povoljno poslovno okruženje u jugoistočnoj Evropi. Sertifikat će primiti 15 opština i gradova Regiona, a među njima je i Bijelo Polje prva, na ovaj način sertifikovana opština u našoj zemlji.

Prvog radnog dana biće organizovana četiri panela na teme: „Zelena ekonomija i održivi razvoj“, „Energetika na Balkanu – stanje i budućnost“, „Turizam kao zajednički proizvod regiona“ i „Globalni izazovi vodnog stresa u 21. vijeku“.

Drugi dan Konferencije o ekonomiji obilježiće panel diskusije o saobraćajnoj infrastrukturi kao pokazatelju (ne)razvijenosti regiona, obrazovanju, zapošljavanju i demografskim trendovima, te digitalizaciji i inovacijama kao razvojnoj šansi.

Privredna komora Crne Gore kao organizator skupa će i ove godine otvoriti mogućnost za međukompanijske susrete tokom trajanja Konferencije, koji daju dodatnu vrijednost ovom najvećem regionalnom ekonomskom događaju. Za ovu prateću aktivnost Konferencije vlada veliko intereseovanje privrednika iz Regiona, a i šire.

Privredna komora Crne Gore od 2010. godine organizuje Konferenciju o ekonomiji i ovo je njeno deveto izdanje. Komora je ovu aktivnost započela u namjeri da u tom formatu pokrene otvorenu diskusiju na teme važne za crnogorsku ekonomsku zbilju, kao i njenu perspektivu.

Veoma brzo, zahvaljujući prije svega kvalitetnim međukomorskim vezama u Regionu, ovaj skup je prepoznat kao važan za Region i ekonomsko povezivanje. Kroz partnerstvo sa njemačkim Komitetom za ekonomske odnose sa istokom, Konferencija je dobila svoje mjesto i u Završnoj deklaraciji šefova vlada Zapadnog Balkana 2014. godine u Berlinu. Tada je i zvanično Konferencija zavrijedila status najznačajnijeg ekonomskog skupa u Regionu, na koji rado dolaze i u njemu učestvuju i kompanije iz Njemačke, Austrije, kao i drugih zemalja Evropske unije.”

Podijeli ovaj članak
1 Komentar
  • “Podsjetiću da je Crna Gora prva zemlja ne-članica Evropske unije koja je donijela Strategiju pametne specijalizacije i time napravila respektabilan iskorak u ovoj oblasti, a Privredna komora dala je vrijedan doprinos u njenom kreiranju. Digitalna transformacija privreda Regiona je zadatak na koji moramo jednako kvalitetno odgovoriti, a kako da je planiramo saznaćemo na poslednjem panelu.”- jel ovo neka šala?

    Neka vijeće staraca objavi transparentno finansijske izvještaje i način kako ih pripremaju, poštoi neustavno reketiraju privredu Crne Gore. Možda onda stvarno saznaju šta znači specijalizacija, pamet i digitalna transformacija.

    Do tada, baš sastavljaju simpatične šale na sopstveni račun, što ovaj dokument jednostavno dokumentuje: http://www.privrednakomora.me/sites/pkcg.org/files/multimedia/gallery/files/2012/09/izvjestaj_o_radu_pkcg_2017_web.pdf

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *