Da li svaka recesija mora da bude i kriza?

Strah od krize raste u SAD. Sjećanja na posljednju recesiju još su sveža i podgrevaju ovu zabrinutost. Posljednji put kada se Amerika suočila sa rececijom, bila je 2008. godina. Milioni ljudi ostali su bez posla, rast BDP naglao je pao, i preduzeća su bankrotirala.

Ali nisu sve krize takve. Ponekad ekonomija može i da raste više kroz krizu. Zapravo, neki ekonomisti vjeruju da je svijet već sada u recesiji i da većina ljudi to čak i ne shvata.

– Po našim pokazateljima, mi smo već sada u recesiji rasta – rekao je Alesio de Longis, stariji menadžer u Invescu. – Kako ulazimo u 2020, rast usporava na sinhronizovani način

Recesija rasta je kad ekonomija raste ispod trenda i usporava. Trend rasta je prosječna stopa rasta koja održava nezaposlenost i inflaciju na stabilnom nivou. Svjetska ekonomija je rasla trendom od oko 3%, rekao je de Longis.

U 2018. godini globalni BDP je rastao tempom od 3,04%, prema podacima Svjetske banke. Međunarodni monetarni fond predvidio je početkom ovog mjeseca da će svjetska ekonomija ove godine da raste tri odsto. Ali to je samo prognoza: Ekonomija bi trenutno mogla biti u lošijem stanju.

De Longis nije sam u svojoj procjeni. Charles Schvab, strateg za investicije Liz Ann Sonders izjavila je da se svijet već našao u recesiji.

Nedavni pad američkog proizvodnog sektora u trgovinskom ratu uništio je izglede za globalnu ekonomiju. Nagovještava da se ekonomska zaraza širi od SAD ka svijetu.

Snažna potrošnja pomogla je da američka ekonomija ostane u toku, ali rast usporava i u SAD. Preko ljeta su zabrinutosti oko trgovinskih sukoba počele da narušavaju povjerenje potrošača, što bi na kraju moglo da utiče na cjelokupan rast.

Za Sjedinjene Države, globalna recesija rasta vjerovatno će voditi u spori rast, i milione izgubljenih radnih mjesta kao što je to bila posljednja recesija pre 10 godina. Recesija rasta ne bi bila nimalo slična 2008. godini, kada je Amerika ušla u takozvanu tehničku recesiju. Američka ekonomija je daleko od toga.

Prema očekivanjima tamošnjih ekonomista, očekuje se da će rast BDP u trećem kvartalu dostići 1, 8 odsto, ili čak 2 odsto.

U Evropi sve izgleda mnogo mračnije, a šanse za recesiju su mnogo veće. Evropske izvozno zavisne ekonomije u središtu su trgovine i zabrinutosti oko usporavanja. Četvrta po veličini ekonomija Evropske unije, Italija, bila je u tehničkoj recesiji u drugoj polovini 2018. godine, a njena najveća ekonomija, Njemačka, ove godine bilježi kontinuirani pad ekonomskog rasta, podsećaju tamošnji ekonomisti.

(Telegraf Biznis)

Check Also

Minimalna potrošačka korpa u oktobru iznosila 645,10 eura

Ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe za oktobar ove godine iznosila je 645,10 eura. Od ukupne …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *