Treba li zaposlenima zabraniti pristup službenim mejlovima van radnog vremena?

Zabrana zaposlenima da pristupaju poslovnim mejlovima van radnog vremena može da nanese više štete nego koristi, pokazala je studija. Istraživači sa Univerziteta u Saseksu otkrili su da bi zabrana mogla da pomogne zaposlenima da se isključe, ali bi takođe mogla da spriječi ljude da ostvare ciljeve u radu i da izazove stres.

Kompanije sve više zabranjuju upotrebu mejlova kako bi zaštitili zaposlene. Francuska je kako bi regulisala to pitanje čak usvojila i zakone.

Ali tijelo za ljudske resurse CIPD saopštilo je da se slaže sa nalazima univerziteta.

Prema istraživanju, stroga politika korišćenja mejlova može biti štetna za zaposlene koji imaju “visok nivo anksioznosti i neurotičnosti”.

To je zbog toga što se takvi zaposleni moraju osjećati slobodnim da odgovore na “sve veću gomilu mejlova” ili bi se na kraju mogli osjećati još više opterećenim i pod stresom, kažu istraživači, prenosi Bankar.rs.

Doktor Ema Rasel, viši predavač iz menadžmenta na Poslovnoj školi Univerziteta u Saseksu, rekla je da uprkos najboljim namjerama politike koja ograničava upotrebu eletronske pošte, treba izbjegavati njenu jednaku primjenu prema svima.

Zabranom pristupa vjerovatno neće biti oduševljeni zaposleni koji daju prednost učinku u radu i koji bi prije ostali da rade prekovremeno kako bi završili svoje zadatke.

Ljudi treba da se odnose prema imejlovima na način koji odgovara njihovoj ličnosti i njihovim prioritetima, a sve u cilju toga da se osjećaju da se adekvatno nose sa svojim opterećenjem.

Neke kompanije su ograničile upotrebu mejlova, a među njima je i njemački proizvođač automobila Folksvagen, koji je konfigurisao svoje servere tako da se mejlovi mogu slati na telefone zaposlenih pola sata prije početka radnog dana, kao i pola sata nakon završetka, dok je slanje mejlova zabranjeno tokom vikenda.

Prošle godine, šefovi kompanije Lidl u Belgiji zabranili su sav unutrašnji saobraćaj mejlova između 18:00 i 07:00 ujutru kako bi pomogli osoblju da uživa u slobodnom vremenu.

Sada vlade razmišljaju kako da prošire primjenu ovu politiku.

Zakon usvojen u Francuskoj 2017. godine zahtijeva od kompanija koje imaju više od 50 zaposlenih da definišu sate tokom kojih osoblje ne bi trebalo da šalje ili odgovara na mejlove, mada neki sumnjaju da će svi poštovati pravila. Ranije ove godine, u Njujorku se raspravljalo o predlogu da taj grad bude prvi u SAD-u koji bi zaposlenima odobrio da se “isključe” nakon posla.

Check Also

Minimalna potrošačka korpa u oktobru iznosila 645,10 eura

Ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe za oktobar ove godine iznosila je 645,10 eura. Od ukupne …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *