Nezakonit niži PDV za vlasnike hotela

Dodajte komentar

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) dala je negativno mišljenje na Predlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV). Istakli su da pojedini članovi tog zakona nisu u skladu sa Zakonom o kontroli državne pomoći. Između ostalog to se odnosi i na član šest, koji omogućava vlasnicima luksuzni jih hotela plaćanje nižeg PDV-a od sedam odsto. Predlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o PDV-u jednom je bio na dnevnom redu Vlade prije nekoliko mjeseci, ali je skinut sa razmatranja.

– Smanjenje stope PDV-a na sedam odsto koja se odnosi na uslugu pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka u hotelima sa najmanje četiri zvjezdiceu sjevernom, odnosno pet zvjezdica u središnjem i južnom regionu nije u skladu sa zajedničkim sistemom PDV-a (Direktiva 2006/12). Radi se o državnoj pomoći čiji intenzitet i je moguće utvrditi (ne postoji sistem evidencije koji bi mogao pokazati konačan iznos umanjenja prihoda u budžet), dodatno ovu mjeru nije moguće svrstati niti u jednu vrstu/kategoriju državne pomoći, jer ne postoji nikakvo ulaganje na strani hotelijera, piše, između ostalog, u mišljenju savjeta Agencije za zaštitu konkurencije, koje su potpisali predsjednik Miodrag Vujović i član Savjeta Novo Radović.

I premijer Duško Marković ranije je kritikovao zakonsko rješenje kojim je vlasnicima luksuznijih hotela omogućeno da plaćaju niži porez.

– Nije mi pravedno da na kafu u Šavniku koja košta 60 centi plaćate PDV 21 odsto, a za kafu od tri eura na Primorju sedam odsto. Tražim od Ministarstva finansija da mi što prije izađu sa izmjenama Zakona o PDV-u, rekao je krajem decembra 2018. godine Marković.

Iz Agencija za zaštitu konkurencije istakli su da pojedina zakonska rješenja u zakonu o PDV-u nijesu usklađena sa evropskim poreskim zakonodavstvom u dijelu oporezivanja proizvoda i usluga po nultoj stopi, kao što su ljekovi i medicinska sredstva na teret Fonda zdravstva, isporuke proizvoda i usluga u skladu sa međunarodnim ugovorima o donaciji, krediti, ali i pojedina oslobođenja od javnog interesa, kao što su vjerske usluge i usluge koje obavljaju nevladine organizacije.

Izvor: Dan

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *