Godinama nakon pada Berlinskog zida milionima bivših istočnih Nijemaca mantra je bila da “idu na zapad” u potrazi za poslom i životnim prigodama. Trideset godina kasnije, sve je veći broj onih koji idu u obrnutom pravcu i vraćaju se korijenima.
S razvojem novih industrija, sve raznovrsnijim poslovnim mogućnostima, unapređenjem skrbi za djecu i relativno jeftinim stanovanjem, istočne savezne pokrajine sve su privlačnije mladim porodicama.
Peggy Hoffmann (29) htjela je da se vrati na posao u punom radnom vremenu nakon što je rodila dvoje djece. Međutim, u zapadnoj Njemačkoj osjetila je stigmu povezanu sa zaposlenim majkama.
Na kraju je pronašla posao u osiguravajućoj kompniji u Magdeburgu, na istoku.
Drugi ključni dio slagalice bilo je cjelodnevno mjesto njezinoj dvojici sinova u vrtiću. Na zapadu je to mogla dobiti samo na pola dana.
“Zaposlenoj ženi to je san”, kaže Peegy u svom unajmljenom stanu u predgrađu Magdeburga.
Uprkos prvotnoj nevoljkosti, na to je pristao i njezin suprug Carsten pa se cijela porodica vratila u rodnu im pokrajinu Sasku-Anhalt.
Odliv mozgova
Prije jednog desetljeća Peggy se pridužila Carstenu u Stuttgartu, gdje je on otišao na studije, potdsaknuta, rekla je, “željom da otkrije nešto novo”.
“Povratak mi je u početku bio vrlo težak”, pripovijeda 33-godišnji Carsten i objašnjava da se morao odreći radnog mjesta znajući da plate na istoku zaostaju za onima na zapadu.
Ali i on je uspio prda prona]e onaći novi posao s gotovo jednakom platom.
I dok su pokrajinske i savezna vlada uložile milijarde eura u oživljenje istoka, kompnije privučene podsticajima i olakšicama žale se na manjak kvalifikovane radne snage.
Istok je “izgubio oko 1,2 miliona ljudi između 1991. i 2017.”, kaže Nico Stawarz, demograf iz saveznog instituta za istraživanje stanovništva u Wiesbadenu.
Prvi talas iseljavanja bio je odmah nakon ujedinjenja Njemačke kad se urušila komunistička industrija.
Drugi se zbio početkom vijeka kada je nezaposlenost na istoku dostigla 20 posto.
Odlazili su mladi i dobro obrazovani i za sobom ostavljali starije stanovništvo.
Nau;nici kažu da jako teško nadoknaditi tako dramatičan odliv mozgova, ali dobra je vijest što je trend zaustavljen.
Bolji uslovi života
Godine 2017. prvi je put zabilježeno više dolazaka nego odlazaka na istoku Njemačke.
“Vidimo pozitivan razvoj na istoku”, kaže Stawarz.
Ekonomija ubrzava, nezaposlenost pada, univeryiteti su sve bolji.
Iako o tome nema šire statistike, nekoliko dokumenata ukazuje da se na istok vraćaju takozvani “Ossiji”, što je u Njemačkoj bio pogrdan naziv za istočnjake.
Većina ih je stara između 29 i 45 godina, proveli su oko desetdeceniju ljeća na zapadu, tamo osnovali porodicu i sada se vraćaju jer je kvalitet života bolja, objasnio je Stawarz.
Privlačni faktori su unapređenje dječje ya[tite, niske cijene stanova i zemljišta i blizina starijim članovima porodice.
Ne pod svaku cijenu
Lokalne vlade takođe se trude da privuku nayad sinove i kćeri svojih regija.
Saska je osnovala kancelariju nayvanu “Vratite se, Sasi”, Mecklenburg-Zapadno Pomorje ima ured “mv4you” dok je Saska-Anhalt osnovala “Centar dobrodošlice” za olakšavanje povratka.
Vladajući demohršćani u Tiringiji, pak, nude 5000 eura bonusa za povratnike.
Pokrajine i nemaju izbora nego da im ra[ire crveni tepih, kaže Kerstin Mogdans, koordinatorica “Centra dobrodošlice” u Magdeburgu, koja je pomagala Hoffmannima.
“Ljudi se neće preseliti ovamo pod svaku cijenu”, kazala je. “Zato je važno da kompnije budu svjesne da moraju dati dobre, privlačne ponude”.
Zidovi u glavi
Godinu nakon povratka, Hoffmanni se već osjećaju kao kod kuće. Uskoro namjeravaju i da kupe jednu i presele se iz unajmljenog stana.
Iako su na zapadu živjeli dugo godina i osjećali se domaće, iznenadilo ih je kada bi im neko u razgovoru dobacio: “Baš si pravi Ossi”.
“Nije to naročito važno, ali ukazuje na to da je zid razdvajanja, koji je nekad postojao, još uvijek u njihovim glavama”, čak i među generacijama koje su rođene nakon pada Berlinskog zida.
To potvrđuje i da su im nakon povrataka u Sasku-Anhalt ponovo su im prišivali etikete, ali ovaj put da su “Wessiji”, zapadnjaci, pi[e SEEbiz.
“Ali uspjeli smo riješiti taj nesporazum”, kaže Peggy smijući se.
