Kad ekonomija zavisi od jedne avio-kompanije: Ide li Island u novu u recesiju?

Dodajte komentar

Prije nego što je doživio krah u martu, WOW je prevezao više od četvrtine ukupnog broja posjetilaca koji su pošli u obilazak ove ostrvske zemlje. Cijene – 199 dolara za povratnu kartu iz Njujorka ili San Franciska – bile su ključni element turističkog buma koji je oživio islandsku ekonomiju posle katastrofalne krize 2008. godine.

Danas, šest mjeseci pošto je WOW obustavio letove, na Islandu je toliko manje turista da je zemlja praktično na rubu recesije. Ipak, ovakav razvoj događaja nije nešto sa čim se 350.000 stanovnika Islanda već nije susrelo i ranije.

WOW je profitirao od finansijske krize koja je zemlju učinila povoljnom turističkom destinacijom i upravo je ova avio-kompanije pomogla da se islandski glečeri i gejziri vrate na selfije miliona posjetilaca koji su ubrzavali rast ekonomije. Onda je WOW nestao i Island je ponovo u nevolji.

Turističke agencije, hoteli i trgovinski lanci prinuđeni su da drastično snize cijene pošto je broj zainteresovanih sve manji, a broj otkazanih rezervacija uporedo raste. Islandska centralna banka upozorila je da će ekonomija ove godine pretrpjeti udar, te su snižene i kamatne stope.

“Već osjećamo to”, kaže Solvejg Ogmundsdotir, 70-godišnja bibliotekarka u penziji koja sada u blizini luke u Rejkjaviku prodaje pletene kape. I njoj je prodaja ove godine opala za 20 odsto, a ona to, kako kaže, povezuje upravo sa propašću avio-kompanije.

Pokrenut 2011. godine, WOW je bio ideja Skulija Mogensena koga su zbog samohvalisavih izjava i avanturističkog pristupa poslu mnogi poredili sa Ričardom Brensonom, preduzetnikom koji stoji iza Virgin Atlantica.

Mogensen je želio da Rejkjavik pretvori u važnog igrača na međunarodnom nivou, pa je iskoristio geografsku poziciju grada za prevoz putnika između Sjeverne Amerike, Evrope i Azije, skrativši vrijeme koje je inače potrebno da se stigne sa jedne na drugu destinaciju. Veliki broj putnika tako je svraćao na Island usput.

“Svi su mislili da sam lud”, rekao je Mogensen. “Možda su i bili u pravu i zato sam još više želio da uradim to, iako nisam znao ništa o avio-industriji.”

Neko vrijeme se činilo da je genije. Između 2011. i 2015. godine broj turista koji su posetili Island se više nego udvostručio na skoro 1,3 miliona ljudi na godišnjem nivou, otkrivši takođe i uticaj društvenih mreža na polju turizma. Kada su fanovi “Igre prestola” saznali da je serija snimana i na Islandu, odmah su osmišljene ture i obilasci ključnih lokacija. Muzički spot Džastina Bibera za pesmu “I’ll Show You” iz 2015. prikazao je kanjon Fjadrárgljúfur, a ubrzo je desetine hiljada posjetilaca pohrlilo da ga obiđe.

Te godine WOW je počeo da posluje i u Sjevernoj Americi. Do 2018. stiglo je 2,3 miliona turista, ali kada je usluga proširena i na Los Anđeles i San Francisko, WOW je uposlio i nove avione. Nove premijum kabine zakomplikovale su poslovanje i povećale troškove, a profitabilnost je počela da se pretače u gubitke. Ove godine je konačno nestalno novca. Poverioci su zaplenili avione i avio-kompanija je prestala sa radom.

Brigita Jondotir bila je stalno zaposlena u avio-kompaniji WOW. Sada radi honorarno kao vodič kroz tunele koji se protežu u glečerima. “Teško je”, priznaje.

Osnivač avio-kompanije smatra da nije odgovoran za nevolje koje su snašle Island. “Turizam nas je izbavio iz finansijske krize”, istakao je. “Bili smo kompanija sa najbržim rastom u istoriji Islanda. Turistički bum se ne bi dogodio da se prvo nije desio WOW.”

Broj turista ove godine dostići će pad od 16 odsto.

“Svi trpimo štetu”, kaže Stefan Gudjonson, direktor istraživanja u Banci Arion. “Veliki broj projekata je zaustavljen.”

Stručnjaci su ipak uvjereni da recesija neće okinuti finansijski krah. Turizam je i dalje najvažnija industrija u ovoj zemlji.

“Prilično je loše za nas”, kaže Gauja Helgudotir koja vodi muzej i istraživački centar u Hvamstangiju, na severozapadu zemlje. Broj posjetilaca opao je za više od trećine, dodaje.

U Rejkjaviku se manji broj turista manje vidi, restorani su i dalje puni, ali ljudi koji žive od trgovine ipak osjećaju promjenu, odnosno pritisak, kako kaže Jana Arnarsdotir (23) koja radi u veganskom restoranu “Glo”. “Čitav grad je pogođen.”

Na Hestalandu, farmi nadomak Borgarnesa koji vodi na staze koje turisti obilaze na islandskim konjićima, i jezeru Mivatn, gdje se turisti kupaju u prirodnim izvorima tople vode, potražnja za smještajem takođe je opala. Neki, međutim, smatraju da bi to moglo da bude zdravo; da ostrvo malo predahne, prenosi Buka.ba.

Hordur Mio Olafson (32), koji vodi porodični posao turističkih obilazaka pećina, kaže: “Ljudi ovdje dolaze u potrazi za netaknutom prirodom u ovoj čudnovatoj zemlji, punoj misterija. Sada imamo priliku da uradimo stvari kako treba.”

 

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *