Pad nezaposlenosti i usporavanje ekonomskog rasta na Zapadnom Balkanu

Ekonomska aktivnost na Zapadnom Balkanu se usporava, uz nastavak pada investicija i izvoza u šest zemlja regije. Prema procjeni novog Redovnog ekonomskog izveštaja Svjetske banke, pod naslovom Rast neizvjesnosti, rast će u 2019. iznositi 3,2 odsto, što je pad u odnosu na 3,9 odsto u 2018. Rast je nastavljen u Sjevernoj Makedoniji u 2019. nakon značajnog usporavanja, na Kosovu se očekuje i dalje snažan rast od 4 odsto, dok većina ekonomija u regionu bilježi sporiji rast u odnosu na godinu ranije. Iako se za 2020. i 2021. godinu predviđa rast regionalne ekonomije, on će ostati neznatno ispod desetogodišnjeg maksimuma postignutog 2018.

“Kontinuirani rast u regionu pomoći će u otvaranju novih radnih mjesta, uključivanju većeg broja žena na tržište rada i u rješavanju izazova emigracije,” kaže direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan Linda Van Gelder. “Međutim, pojava ekonomskih oblaka na horizontu ukazuje na potrebu da kreatori politika ojačaju konkurentnost, povećaju efikasnost i efektivnost javne potrošnje i riješe rastuću fiskalnu neravnotežu, kako bi nadogradili ove uspjehe i stimulisali održivi rast“.

Uprkos ekonomskom usporavanju, u regionu se nastavlja rekordno smanjenje nezaposlenosti.

U poređenju sa prošlom godinom, do juna ove godine, otvoreno je 150.000 novih radnih mjesta u regionu, Ovaj trend obuhvata 43.000 radnih mjesta za mlade, pri čemu je skoro polovina ovih radnih mjesta otvorena u Albaniji. Čak i uz ova pozitivna ekonomska kretanja, tek 44 odsto stanovnika radno-aktivne dobio na Zapadnom Balkanu ima posao, a neaktivnost na tržištu rada je i dalje prisutna sa 48 odsto, te su zabrinjavajuće sve veće međuregionalne razlike u rezultatima tržišta rada. I na Kosovu i u Bosni i Hercegovini neaktivnost se povećala u 2019, što sugeriše da je više ljudi napustilo tržište rada nego što je onih koji su pronašli posao.

U kontekstu sve veće neizvjesnosti u regionu, izvještaj poziva na brzo unaprjeđenje javne potrošnje i konkurentnosti. Strože kontrole potrošnje na plate, smanjenje poreskih izdataka i bolje ciljanje socijalnih davanja mogu dovesti do više javnih investicija, veće jednakosti i stvaranja fiskalnih rezervi za ublažavanje rizika u regionu.

Check Also

Promet na Montenegroberzi 786 hiljada

Ovu sedmicu na Montenegroberzi obilježio je pad berzanskih indeksa i promet od skoro 790 hiljada …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *