CBCG planira uvođenje novih mjera bankama: Građani teže do gotovinskih kredita

2 komentara

Centralna banka (CBCG) planira da od 15. novembra ove godine uvede nove mjere bankama za odobravanje gotovinskih kredita građanima, koje će značiti da banke klijentima moraju tražiti kvalitetnija sredstva za obezbjedenje tog kredita u odnosu na važeća, saznaju Vijesti.

Gotovinski krediti su duže vrijeme jedan od najtraženijih bankarskih proizvoda koji građani podižu za razne potrebe i za koje nije potrebna obimna dokumentacija, već se mogu odobriti i za nekoliko dana. Od dokumentacije je dovoljna, uz prijavu za kredit, administrativna zabrana na platu i mjenica. Uz to, ubuduće će za te kredite građani morati da prilože hipoteku na nepokretnost, zalog na pokretnim stvarima, garanciju…

Prema podacima sa sajtova crnogorskih banaka, gotovinski krediti mogu se dobiti u iznosu i do 30.000 eura sa periodom otplate do 10 godina.

NENAMJENSKI 678 MILIONA

Vrhovna monetarna institucija se odlučila na ovaj korak zbog toga što je zabilježen veliki rast tih kredita u prošloj godini.

Prema posljednjim raspoloživim podacima na 31. 8.2019. godine ukupni bruto krediti i potraživanja na nivou bankarskog sektora iznose 3,03 milijarde eura. Krediti fizičkim licima (stanovništvo, kreditne kartice i preduzetnici) iznose 1,3 milijarde, odnosno 43 odsto kreditnog portfolija banaka. Ukupno odobreni gotovinski nenamjenski krediti stanovništvu iznose 678,5 miliona eura, dok su stambeni krediti odobreni ovoj kategoriji klijenata 381,2 miliona eura. Ove dvije vrste kredita predstavljaju najznačajniji dio kreditnog portfolija banaka odobrenog stanovništvu, rečeno je juče zvanično Vijestima u CBCG.

Vijesti saznaju da će u Udruženju banaka biti organizovan sastanak bankara sa direktorom sektora za kontrolu banaka u CBCG, Dejanom Vujačićem u vezi nacrta obrazloženja odluke o mjerama za ograničavanje ročnosti gotovinskih kredita koje banke odobravaju fizičkim licima. Vijesti imaju uvid u taj dokument.

(Opširnije u Vijestima)

Podijeli ovaj članak
2 Komentara
  • Kakav dobar tekst, hvala.

    Najbolja fora argumentacije CB CG-a je da je u pitanju kontraciklična mjera, kao da se naša ekonomijja pregrijava (o tome nema ekonomskih dokaza). Odnosno da visok javni dug utiče da CB CG donosi mjere koje ograničavaju privatno zaduživanje, kao segment ukupnog zaduživanja na nivou sistema.

    Samo je CB CG “nevina” i “bez odgovornosti”.

    Zaslužili su bankari da budu opet burkina-fasovani, jer ćute, a smirili su bar za sad sistem. Zaslužilo je Ministarstvo finansija jer ublažava krizu koju izaziva nerad CB CG, pa se tobož kontrolor banaka bavi makroekonomskim potezima. Zaslužili su građani, jer se mali deponenti Atlasa i IBM-a, kao i ostali deponenti, nisu zahvalili guverneru CB CG-a što im je protraćio novce, a pride organizovao “netting” za izabrane u iznosu od onih čuvenih “21,8 mil”

  • A najbolje je da se pristupa administriranju rasta gotovinskih kredita, propisivanjem indikatora i kolaterala; od 01.01.2020. godine CB CG konačno u regulativi prelazi na IFRS 9 (banke prešle početkom 2018-e), a gdje je kolateral nevažan u izračunu kreditnog rizika dužnika.

    CB CG kao i do sada, iz šupljeg u prazno, pa tako u krug, a sve u skladu sa dobrim komunističkim praksama strogosti u propisivanju.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *