Na primjeru komunalnog opremanja zemljišta u Glavnom gradu pokazaćemo koliko će budući investitor uštedjeti novca ukidanjem ove naknade.
Vlada Crne Gore Gore ukinuće do kraja godine naknade za komunalno opremanje zemljišta na kome je predviđena gradnja objekata za proizvodnju, preradu i skladištenje.
“Izmijeniti Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata (u smislu ukidanja plaćanja naknade) kojom se propisuje plaćanje naknada za komunalno opremanje objekata za proizvodnju, preradu i skladištenje. U skladu sa tim će i opštine moći da prilagode lokalne propise. U toku su pripreme izmjena i dopuna Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, navodi se u Izvještaju o realizaciji akcionog plana za unaprjeđenje poslovnog ambijenta.
Ogromni ustupak
Podaci koje prezentujemo pokazuju da je u pitanju veliki ustupak budućim investitorima u proizvodnju i preradu, koji će značajno poboljašti poslovni ambijent u Crnoj Gori.
S druge strane, opštinski budžeti u građevinski atraktivnim opštinama poput Glavnog grada i primorja će sigurno ostati bez milionskih prihoda.
Za manje upućene čitaoce Analitike, pod komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta podrazumijeva se građenje svih neophodnih objekata i uređaja komunalne infrastrukture za normalno funkcionisanje.
U pitanju je gradnja pristupnih puteva i ulica u naselju, javne rasvjete, objekata i uređaja za javno vodosnabdjevanje i upravljanje komunalnim otpadnim i atmosferskim vodama, do priključka na parcelu uključujući i priključak, kao i svih ostalih objekata.
Zbog toga svaki investitor plaća opštini naknadu za komunalno opremanje gradskog građevinskog zemljišta.
Koliko će iznositi uštede
Na primjeru komunalnog opremanja zemljišta u Glavnom gradu pokazećemo koliko će budući investitor uštedjeti novca ukidanjem ove naknade.
Naknada se, prema Odluci Glavnog grada iz marta 2018. godine, obračunava na osnovu revidovanog glavnog projekta po m² neto površine objekta i po m² otvorenog prostora na parceli namijenjenog za obavljanje djelatnosti.
Matematički, naknada se utvrđuje u zavisnosti od stepena opremljenosti građevinskog zemljišta i prosječnih troškova komunalnog opremanja.
Stepen opremljenosti građevinskog zemljišta iskazuje se koeficijentom opremljenosti po zonama, na osnovu pripadajuće vrijednost izgrađenih objekata i uređaja komunalne infrastrukture i na osnovu tržišnog kriterijuma vrijednosti lokacije i to: zona Ia – 1,45, zona I – 1,40, zona II – 1,00, zona III – 0,75, zona IV – 0,65, zona V – 0,50 i zona VI – 0,00.
Navedeni koeficijent se množi sa prosječnim troškovima komunalnog opremanja na nivou svih zona koji iznosi 97,63 eura po m2.
Primjer : Za gradnju proizvodnog prostora od 1.000 kvadrata u zoni V (Donja Gorica, Dahna, Kakaricka gora, Industrijska zona KAP-a…) investitor će biti oslobođen naknade 1.000×0,5×97,63 što iznosi čak 48.815 eura.
Dodatno, naknada se i za površinu otvorenog prostora na parceli projektovanoj za obavljanje djelatnosti i kreće se od 48,81 po m2 u V zoni, do 141,56 u Ia zoni (Nova Varoš, Gorica C, Kasarna Morača…).
Dakle, za pomenuti objekat površine 1.000 kvadrata uz 500 kvadrata otvorenog prostora, investitor će biti oslobođen naknade u iznosu 48.815 eura +48,81×500, što iznosi preko 70.000 eura.
Naknada se ne plaća za seoska naselja i zemljište na području Prostorno urbanističkog plana Podgorice, liše koridora magistralnih puteva od 100 metara sa obje strane.
Glavni grad je, prije ove Vladine najave, odredio mnoge slučajeve u kojima se umanjuje naknada za komunalno opremanje: 100 odsto kada je investitor Glavni grad, kada su u pitanju prostoori za skladištenje, a popust se dobija i u biznis zonama, 80 odsto za objekte nadzemne garaže, vjerske objekte 90 odsto, 50 odsto za apart i kondo hotele…
Naknada, što je jako bitno, može predstavljati učešće Glavnog grada u privatno javnom partnerstvu.
Prerađivačka industrija
Ovim potezom Vlada želi da podstakne razvoj proizvodnje i prerađivačke industrije, koja prema posljednjem izvještaju Ministarstva ekonomije, pokazuje znake oporavka.
Industrijska proizvodnja u Crnoj Gori u julu ove godine bilježi rast u odnosu na prethodni mjesec za 0,6% i u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 5,0%.
Prosječna zarada u prerađivačkoj industriji se kreće od 244 eura, koliko iznosi zarada u Obod Ice-u do 790 eura, koliko primaju zaposleni u KAP-u.
Zbog ovih ustupaka, novi investitori u proizvodnju i preradu bi trebali odgovoriti mjerom povećanja zarada za zaposlene kako bi se konačno pokrenuo prijeko potrebni rast realnih plata koje stagniraju već desetak godina.
Izvor: Portal Analitika
