Nacionalne avio-kompanije teret za državu

Dodajte komentar

Slovenačka avio-kompanija Adrija ervejz podnijela je zahtjev za bankrot posle skoro 60 godina postojanja. Država ju je “pustila niz vodu“, odnosno, nije ubrizgala finansijsku injekciju koja bi je spasila. Istovremeno, problemi se nižu i kod Kroacija erlajnsa, ukoliko se ne reše još jedan nacionalni avio-ponos bi mogao da spusti krila. Sve češće se pominje i kriza u Montenegro erlajnsu, a tu je i Er Srbija…

I u svijetu, gotovo da nema dana da se ne izvještava o bankrotu neke avio – kompanije. Nevolje s kojima se suočava jedna po jedna nacionalna kompanija u našem regionu nisu nikakva specifičnost. Talas integracija i kupovina kroz procese restrukturiranja i bankrota najavljuje se za globalnu industriju civilnog vazdušnog saobraćaja.

Konkurencija u toj industriji je ogromna. Na svjetskom tržištu posluje oko 140 loukost kompanija, cijena nafte i tenzije usljed trgovinskog rata, kao i nova svjetska kriza koja kuca na vrata su velike promjene koje će i te kako prodrmati ovaj sektor.

Pitanje je – da li je neka vrsta zajedničkog poslovanja put ka sigurnom profitu? Da li je moguće osnovati jednu regionalnu kompaniju kojom bi Balkan tako prepisao recept skandinavskih zemalja stavivši pod jedan krov nekoliko avio-kompanija?

O toj mogućnosti govorio je Petar Vojinović, urednik vazduhoplovnog portala Tango Six.

– Formiranje regionalne avio-kompanije od trenutno preživjelih nacionalnih Er Srbije, Kroacije i nekog budućeg nasljednika Adrije nije realno i gotovo sigurno da se nikada neće desiti. Razmišljanja u tom pravcu možda imaju bazu u osnovnom trendu koji već dugo vlada ovim dijelom industrije a to je konsolidacija. Avio-kompanije su kao biznis po svojoj strukturi jako teško profitabilne i troškovi operacija su im izuzetno veliki – kaže Vojinović.

“Nacionalne avio-kompanije” po pravilu imaju problem u poslovanju jer nisu pravljene “od nule” i po inovativnijem poslovnom modelu kao što je na primjer low cost, kaže on. Stoga je, ocjenjuje, globalno, najpovoljnija opcija pripajanje, sinergija.

Konsolidacija regionalnih avio-kompanija prije svega nije moguća zbog političkih odnosa. To je izazov koji gotovo nikad neće moći da se premosti. Drugi razlog je da su najveći igrači Er Srbija i Kroacija već izabrali svoju sudbinu. Srpski prevoznik prije nekoliko godina, hrvatski to sada radi. U pitanju je ulaganje država Srbije i Hrvatske u novi entitet pod plaštom “restrukturiranja” i pravljenja novog entiteta. Srbija je to uspjela u partnerstvu sa Etihadom, Hrvatska to upravo sada radi kako bi upumpala preko potrebe pare Kroaciji na osnovu “pravljenja nove priče” sa nekim budućim strateškim partnerom – objašnajva Vojinović.

I jedna i druga država su tako uložile u svoje avio-kompanije uprkos striktnim pravilima o subvencijama koje vladaju unutar koncepta “otvorenog neba” EU i država van EU koje su mu se pridružile, dodaje.

To znači, prema njegovim riječima, da su ove dvije kompanije miljama daleko u korporativnom i poslovnom funkcionisanju.

– Sve i da nekom magijom dođe do političke volje to će strukturno biti nemoguće. Crna Gora će vjerovatno zauvjek na sličan način podržavati svoju avio-kompaniju, budući da je Montenegro Airlines izuzetno bitan za turizam ove zemlje. Ova kompanija je u posljednjih godinu dana zabilježila izuzetne poslovne rezultate i barem tako olakšava život svom vlasniku – kaže Vojinović.

Slovenački premijer Marjan Šarec izjavio je da bi eventualno osnivanje nove slovenačke državne avio-kompanije, nakon što je uprava Adrije ervejza zbog nelikvidnosti podnijela zahtjev za bankrot, bilo vrlo riskantno s obzirom na prethodno iskustvo.

Naveo je i da se razmatra alternativno rješenje, po kojem bi vlada subvencionisala međunarodne kompanije koje će se nakon stečaja Adrije pobrinuti da Ljubljana ne ostane bez vazdušnih linija sa važnim evropskim destinacijama.

U međuvremenu, tamošnje nebo zauzimaju Brasels Erlajns, a prema spekulacijama medija na aerodrom Brnik će se vratiti i mađarski niskotarifni prevoznik Viz er. Možda i Lufthanza.

Za nas putnike, važnije pitanje je da li će promjene koje evidentno dolaze biti i poćetak kraja decenije jeftinih avio karti. Posebno u svetlu kritika da je avio- saobraćaj jedan od najvećih zagađivača i uzročnika klimatskih promjena.

(Telegraf)

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *