Puštanje vjetroelektrane Možura u komercijalni rad neće uticati na povećanje računa za struju domaćinstvima u dijelu obnovljivih izvora, kazao je u intervjuu Dnevnim novinama državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Nikola Vujović.
On je objasnio da je jedinična naknada za krajnje kupce, u dijelu podsticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, fiksna i iznosi 0,9439 centi po kilovat-satu.
“Tako utvrđena naknada je nepromjenjiva za sve naredne godine nezavisno od činjenice da će se novi objekti pustiti u rad. Obavezu plaćanja, kao posljedica ulaska novih objekata u sistem, preuzela je Vlada kako bi rasteretila sve krajnje kupce do 300 kilovat-sati potrošene električne energije”, ukazao je Vujović.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma nedavno je izdalo rješenje o vršenju tehničkog pregleda vjetroelektrane Možura. Nakon pregleda vjetroparka u Ulcinju, koji je trenutno u probnom radu, slijedi izdavanje upotrebne dozvole čime bi Možura zvanično počela komercijalnu proizvodnju struje.
DN: Crna Gora je od 24. maja do 2. juna prvi put proizvela dovoljno struje iz obnovljivih izvora. Da li je na takav ishod isključivo uticao povoljan hidrološki period ili i pogonska spremnost energetskih objekata?
Vujović: Uspjeh koji je Crna Gora napravila, kada je kompletna potreba za električnom energijom proizvedena iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore, je posljedica uticaja više faktora. Tako i onih koje ste pomenuli, a tiču se hidroloških prilika i pogonske spremnosti energetskih objekata. Postojanje tih faktora ne bi bilo dovoljno da ne postoji potreban nivo instalisane snage u sistemu koja može obezbijediti tu proizvodnju. Osnovni razlog zbog kojeg smo bili u mogućnosti da proizvedemo dovoljno električne energije iz obnovljivih izvora je odgovorna politka sprovođena u prethodnom periodu koja je omogućila izgradnju novih proizvodnih kapaciteta koji koriste obnovljive izvore.
DN: Na osnovu postignutih rezultata, da li možemo reći da energetska budućnost Crne Gore počiva na obnovljivim izvorima? Znači li to da proizvodnja struje iz uglja neće biti prioritet u budućnosti?
Vujović: Budućnost razvoja sektora energetike treba posmatrati kroz prizmu potencijala kojima raspolažemo, potreba za energijom kao i međunarodno preuzetih obaveza kroz proces pristupanja EU. Prihvatanje Kjoto Protokola i Pariskog sporazuma daje precizniji okvir u kojem treba graditi politiku razvoja sektora energetike. To znači da posjedovanje nekog potencijala, u današnjem svijetu energetike, nužno ne znači nove proizvodne objekte koji bi koristili te potencijale. Odgovorno planiranje i sprovođenje politike razvoja sektora energetike podrazumijeva principe energetske održivosti, ekonomske isplativosti, socijalne odgovornosti, ali i ekološke prihvatljivosti. Danas, izgradnja nekog od konvencionalnih izvora izvjesno ima problem sa jednim ili više od pomenutih principa. Situacija je značajno drugačija kada je riječ o obnovljivim izvorima i to je nešto što su prepoznale sve relevantne institucije, bilo političke ili finansijske, NVO sektor. Nastavak odgovornog sprovođenja energetske politike za Crnu Goru ostaje jasan kurs. Taj kurs podrazumijeva energetsku tranziciju koju smo počeli, razvijanje ambijenta za privlačenje investicija u projekte koji znače nove proizvodne objekte koji koriste obnovljive izvore i to sve bazirano na tržišnim principima. Rezultate takve politike već imamo. Podsjetiću na zaključeni ugovor o izgradnji solarne elektrane na Briskoj gori, na nedavno raspisani tender za izgradnju nove vjetroelektrane u Budvi i Baru koji pokazuje značajno interesovanje investitora. U pripremi je i tender za solarnu elektranu na Veljem brdu, u blizini Podgorice. Raduje činjenica i da se rezultati ove politike prepoznaju i kod Elektroprivrede, naše najveće energetske kompanije. Veliki investicioni ciklus koji je pokrenut podrazumijeva početak razvoja novih projekata, kao što je izgradnja vjetroelektrane Gvozd ili hidroelektrane Komarnica, rekonstrukciju i revitalizaciju postojećih elektrana-od ekološke rekonstrukcije prvog bloka Termoelektrane do revitalizacija velikih hidroelektrana Pive i Perućice.
(Cijeli intervju u današnjim Dnevnim novinama)
