Ekonomija eurozone osjetno je usporila u septembru, zakočena naglim posustajanjem potražnje za robom i uslugama, pokazalo je u ponedjeljak istraživanje londonske kompanije za prikupljanje i obradu ekonomskih podataka Markit.
U septembru je indeks menadžera nabave (PMI) u eurozoni pao na 50,4 boda, s avgustovskih 51,9 bodova, procjenjuju u Markitu. Vrijednosti niže od 50 bodova ukazuju na pad aktivnosti a one više na njihov rast.
Septembarska vrijednost PMI-ja najniža od sredine 2013. godine.
“Ekonomija eurozone na ivici je stagnacije, uz nove naznake prelivanja sve izraženijeg pada aktivnosti u industriji i na sektor usluga”, konstatira glavni ekonomista Markita Chris Williamson.
Nove narudžbe robe i usluga bilježe najveći pad u nešto više od šest godina, ističu u Markitu.
“Pojedinosti istaživanja upućuju na zaključak da ekonomiji prijeti pad aktivnosti u idućim mjesecima”, konstatovao je Williamson.
Izvještaj podupire odluku Evropske centralne banke (ECB) o novim poticajima za ekonomiju eurozone. ECB je prije desetak dana odlučio ponovo pokrenuti program kupovine imovine u vrijednosti 20 milijardi eura kako bi podupro inflaciju i ekonomski rast u eurozoni. Ujedno su dodatno snizili kamatnu stopu na depozite banaka još dublje u negativnu teritoriju.
S obzirom na trgovinske sukobe, geoplitičke napetosti i Brexit, ali i zabrinutost zbog usporavanja svjetskog ekonomskog rasta, poslovni čelnici prilično su pesimistični u pogledu razvoja situacije u idućih 12 mjeseci, uključujući izglede za potražnju, kako na globalnom nivou tako i u samoj eurozoni.
“S obzirom na ovakve podatke istraživanja, ECB će biti izložen pojačanom pritisku da dopuni nedavno usvojeni paket podsticajnih mjera”, predviđa glavni ekonomista londonske kompanije.
