Do kraja godine biće obrađeno svih 51.000 zahtjeva za legalizaciju

Od podnijetih 51.000 zahtjeva za legalizaciju bespravno podignutih objekata do sadaje obrađeno 31.000. Preostalih dvadeset hiljada zahtjeva biće obrađeno do kraja tekuće godine, kazao je Pobjedi generalni direktor Direktorata za razvoj stanovanja u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Marko Čanović.

– Ukupni prihodi od naknade za komunalno opremanje za bespravne objekte koji su uplaćeni u budžete opština su 1.150.000 eura, dok je obračunati iznos veći za oko 100.000 eura, kazao je Čanović.

On je kazao da su u Ministarstvu turizma i održivog razvoja zadovoljni dosadašnjom primjenom Zakona u dijelu sprovođenja postupka legalizacije.

Rješenja

– U najvećem broju jedinica lokalne samouprave je visok procenat obrade podnijetih zahtjeva. U Bijelom Polju, Kolašinu, Petnjici, Pljevljima i Kotoru svi primljeni zahtjevi su obrađeni, dok je u pojedinim opštinama procenat obrade i do 90 odsto, kazao je Čanović.

Od ukupnog broja obrađenih zahtjeva, donijeto je 3.858 rješenja o prekidu postupka, od čega je u 2.236 rješenja zbog neusklađenosti sa planovima a 218 radi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.

-Po zakonu, rješenje o legalizaciji se može donijeti za bespravni objekat koji je izgrađen u skladu sa osnovnim urbanističkim parametrima važećeg planskog dokumenta donesenog do stupanja na snagu zakona, odnosno planskog dokumenta donešenog shodno zakonom propisanom procedurom, ili se postupak prekida do donošenja plana generalne regulacije. Takođe, rješenja o legalizaciji se donose ukoliko su riješeni imovinsko-pravni odnosi na objektu i zemljištu na kome je objekat izgrađen tako da je to jedan od razloga za prekid postupka, objasnio je Čanović. On je pojasnio da će se nakon donošenja planske dokumentacije ili rješavanja imovinskopravnih odnosa postupci nastaviti.

Prikupljeni podaci pokazuju da je obračunat i naplaćen dio prihoda od naknade za komunalno opremanje za bespravne objekte: u budžete opština je uplaćeno oko 1.150.000 eura, dok je obračunati iznos veći za oko 100.000 eura. Naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, po zahtjevu vlasnika bespravnog objekta može da se se plaća jednokratno ili u jednakim mjesečnim ratama, na period od 10 ili 20 godina. Naplaćena suma ukazuje da je u najvećem broju do sada donijetih rješenja naknada isplaćena jednokratno kazao je Čanović.

Po članu 169 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata opština je dužna da novac od naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za bespravne objekte i naknade za korišćenje prostora iz člana 168 ovog zakona, koristi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta i za obezbjeđivanje alternativnog smještaja.

-To znači da će se novac prikupljen od legalizacije ulagati u prostore na kojima su izgrađeni bespravni objekti, u izgradnju nedostajuće infrastrukture, objekata od javnog interesa. Krajnji cilj, odnosno rezultat koji očekujemo je podizanje kvaliteta života građana i uređen i opremljen prostor, objasnio je Čanović.

Komentarišući dinamiku obrade zahtjeva, on kaže da je u pojedinim opštinama podnijet veliki broj zahtjeva sa nepotpunim podacima. Jedan od razloga je i nedostatak administrativnih kapaciteta.

Čanović takođe podsjeća da je u legalizaciji kompleksa procedura koja obuhvata provjeru više činjenica-uslova, a i postupanja su određena specifičnošću svakog od njih.

Formulisanjem utvrđene procedure vodili smo računa da se kroz ovaj proces osigura prvenstveno bezbjednost i sigurnost građana koji u njima žive ili borave, ali i pravna sigurnost imovine i uvećanje njene vrijednosti. A to se može postići samo cjelovitom procedurom koja rezultira rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa, provjerom stabilnosti objekata izgrađenih suprotno propisima i uvođenjem tih objekata u sistem planiranja prostora, u skladu sa pravilima struke kazao je Čanović.

Elaborati

Uska grla u procesu legalizacije, kao što je izrada elaborata od strane ovlašćenih geodetskih organizacija, ali i pitanje ovjere elaborata od strane katastara su, kako naglašava, bila očekivana, usljed nedostatka administrativnih kapaciteta. Činjenica je, ističe Čanović, da se problem bespravne gradnje koji je nastajao decenijama ne može riješiti u kratkom roku, te je zakonom uspostavljena procedura sa ciljem provjeravanja svih relevantnih činjenica neophodnih za legalizaciju.

Naknada za bespravne objekte od 3,55 do 14,20 eura po kvadratu

Naknada za bespravne objekte, kako je napomenuo Čanović, će se plaćati godišnje, a ona po metru kvadratnom bespravnog objekta može iznositi od 0,5 do 2 odsto prosječne cijene građenja po metru kvadratnom novoizgrađenog stambenog objekta u Crnoj Gori koju objavljuje Monstat, za godinu koja prethodi godini za koju se naknada utvrđuje.

– Godišnja naknada za korišćenje prostora može iznositi od 3,55 do 14,20 eura po kvadratu u zavisnosti od visine, načina i kriterijuma plaćanja godišnje naknade koju utvrđuje nadležni organ opštine. U Crnoj Gori, prema preliminarnim podacima Monstata, prosječna cijena građenja stanova u novogradnji za prošlu godinu iznosi 710 eura po metru kvadratnom (za glavni grad prosječna cijena građenja iznosi 620, za primorski region 945, za središnji region 541, a za sjeverni region 527 eura po metru kvadratnom), precizirao je Čanović.

(Izvor: Pobjeda)

Check Also

WPD i Golub Senić dobijaju vjetroelektranu na Brajićima

Vlada je usvojila informaciju kojoj je konzorcijum WPD Brajići, koji je i jedini podnio ponudu, …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *