Svjetska ekonomija rašće najsporije još od globalne krize iz 2008.

Svjetska akonomija raste najsporijim tempom u deset godina zbog trgovinskog rata SAD-a i Kine, saopštila je u četvrtak Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), snizivši prognoze za ovu i iduću godinu.

Eknomija će ove godine porasti najslabije od globalne finansijske krize 2008/2009., usporavajući s prošlogodišnjih 3,6 posto, na ovogodišnjih 2,9 posto, procjenjuju u OECD-u. U 2010. rast bi po njima trebao neznatno ubrzati, na tri posto.

Izgledi su se pogoršali od maja kada je OECD za ovu godinu prognozirao 3,2-postotni rast i njegovo ubrzanje u 2020. na 3,4 posto.

“Ono što je izgledalo kao kratkotrajni trgovinski sukob pretvara se u novo dugotrajno stanje u trgovinskim odnosima”, konstatuje u izjavi za Reuters glavni ekonomista OECD-a Laurence Boone.

“Više ne postoji globalni sistem regulacije trgovine – ušli smo u novu eru manje izvjesnih, pretežno bilateralnih i u pojedinim slučajevima asertivnijih trgovinskih odnosa”, dodaje Boone.

Rast trgovine, koja je nakon finansijske krize bila motor globalnog oporavka, kliznuo je iz pozitivnih pet posto 2017. godine u negativnu teritoriju, rekla je Boone.

Trgovinske napetosti uticale su u međuvremenu na poslovno povjerenje, zakočivši rast ulaganja sa četiri posto pred dvije godine na sadašnjih jedan posto.

U međuvremenu su se pojavili i dokazi da trgovinski sukob već uzima danak u američkoj ekonomiji, pogađajući pojedine industrijske proizvode i uzrokujući stečajeve poljoprivrednih ekonomija, naglašava funkcionerka OECD-a.

Najveća svjetska ekonomija ove bi godine prema OECD-ovim procjenama trebalo da poraste 2,4 posto, a iduće godine dva posto. U maju su u OECD-u prognozirali 2,8-postotni rast u ovoj, te 2,3-postotni u idućoj godini.

Kina bi takođe mogla osjetiti posljedice uprkos procijenjenom rastu od 6,1 posto u ovoj godini i 5,7 posto u 2020. godini. Time je OECD snizio majske preocjene za 0,1 odnosno 0,3 postotna boda.

Pritom bi dugotrajnije razdoblje slabljenja domaće potražnje u Kini za oko dva procenta godišnje moglo prouzrokovati značajan domino efekt u globalnoj ekonomiji, upozoravaju u međunarodnoj organizaciji.

Brexit koči Britaniju i eurozonu

Neizvjesnost je ključan faktor i u procesu izlaska Velike Britanije iz Evropske unije, nepovoljno utičući na izglede za ekonomiju.

U OECD-u procjenjuju da će britanska ekonomija ove godine porasti jedan posto, odnosno 0,9 posto u 2020., ali samo ako glatko napusti EU, uz dogovoreni prelazni period, što trenutno ni u kom slučaju nije izvjesno.

U maju OECD je za Britaniju prognozirao rast od 1,2 posto u ovoj i jedan posto u idućoj godini.

Ako Britanija iziđe iz EU-a bez dogovora, njezino će gospodarstvo biti za dva posto slabije u 2020/2021., čak i ako izlazak bude neproblematičan, s potpuno operativnom infrastrukturom, drže u OECD-u.

Ni eurozona prema tom scenariju neće biti pošteđena prelivanja negativnih efekata, te će njezin BDP biti smanjen za pola procenta tokom 2020/2021.

OECD je snizio prognozu za zonu primjene zajedničke europske valute, uglavnom zbog usporavanja u najvećoj ekonomiji, Njemačkoj, za koju se procjenjuje da je u tehničkoj recesiji.

Privreda eurozone tako bi ove i iduće godine trebalo porasti jedan posto, u odnosu na u maju procijenjeni rast od 1,2, odnosno 1,4 posto.

(Poslovni dnevnik)

Check Also

Hoće li korona virus ubiti gotovinu

Prije četiri godine, Kenneth Rogoff, bivši prvi ekonomista Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), počeo je snažnu …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *