Grupa klijenata Atlas banke u stečaju najavila tužbe protiv stečajnog upravnika

Bankarski ombudsman Halil Kalač pozvao je klijente Atlas banke u stečaju, koji su mu se obratili zbog toga što im stečajna uprava naplaćuje kamate na dugovanja koja su imali prema banci po osnovu kredita, kartica, minusa na tekućem računu, da pokrenu sudski postupak ako misle da su im time prava povrijeđena.

U Zakonu o stečaju i likvidaciji banaka nema jasno definisane odredbe u vezi sa naplatom kamata kada banka ode u stečaj, odnosno da li klijentima ostaje obaveza vraćanja samo glavnice duga ili kao što je ugovoreno sa uključenim kamatama.

Više klijenata Atlas banke u stečaju obratilo se i “Vijestima” zbog toga što im se na dugovanja obračunava kamata. Klijenti tvrde da stečajna uprava, kojom rukovodi Mirko Radonjić, nema pravo da im obračunava kamate na kredite, kartice, minuse po tekućem računu i najavljuju pokretanje sudskih postupaka, dok Radonjić na ovu temu ćuti.

“U Atlas banci sam imao dugovanja po osnovu kreditne kartice koja sam uredno izmirivao. Nakon uvođenja moratorijuma, nijesam mogao ništa da uplatim i tek kada je uveden stečaj kontaktirali su nas iz stečajne uprave. Tada je i nastao problem, jer su tražili da se naplaćuje kamata i nakon uvođenje stečaja. Konsultovao sam advokata koji mi je rekao da stečajna uprava na to nema pravo, a i jedan od službenika koji je zadužen za naplatu rekao mi je da za to ne postoji zakonski osnov i da to rade na osnovu posebne odluke koju je donio Radonjić”, precizirao je “Vijestima” jedan od klijenata Atlas banke u stečaju.

Identičnu priču je ispričalo više klijenata koji su, nakon razgovora sa advokatima, najavili pokretanje sudskog postupka protiv stečajne uprave Atlas banke.

Radonjiću su “Vijesti” prije skoro tri sedmice poslale pitanje da objasni da li postoji zakonski osnov za naplaćivanje kamate i ako postoji da ga navede, ali on do danas nije odgovorio.

Kalač za “Vijesti” nije precizirao da li stečajna uprava ima pravo na naplatu kamate. On je kazao da je klijente koji su mu se žalili uputio na Zakon o stečaju i likvidaciji banaka i da ako misle da su im prava povrijeđena da pokrenu sudski postupak.

“Klijenti Atlas banke u stečaju obraćali su se bankarskom ombudsmanu i povodom ovakvih situacija. Upućeni su na Zakon o stečaju i likvidaciji banaka i nadležene organe stečajne uprave u Atlas banci. Ako smatraju da su njihova zakonska prava povrijeđena mogu se obratiti nadležnom sudu. Zakon o stečaju i likvidaciji banaka reguliše i prava i obaveze u poslovanju banke u stečaju i likvidaciji. U članu šest zakona u stavu dva precizirano je da sa protiv konačnog rješenja koje se donese u stečajnom postupku, odnosno u postupku likvidacije, može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. U članu 32 zakona gdje se definiše važenje ugovora definisano je da “ugovori zaključeni sa bankom prije otvaranja stečajnog postupka ostaju na snazi ako stečajni upravnik, uz saglasnost stečajnog odbora, ne obavijesti drugu stranu o odustanku od ugovora u roku od 90 dana od dana nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečaja“, kazao je Kalač “Vijestima”.

Stečaj u Atlas banku, u vlasništvu predsjednika Atlas grupe Duška Kneževića, kojeg Crna Gora potražuje zbog optužbi da je šef kriminalne grupe, uveden je početkom aprila. Priznata potraživanja Atlas banke u stečaju iznose 133,07 miliona eura, saopšteno je u julu iz stečajne uprave. To nije konačna cifra zbog žalbenih postupaka koje su pokrenuli klijenti banke nezadovoljni iznosom koji im je po osnovnu potraživanja priznala stečajna uprava.

Zaštićeni depoziti 89 miliona

Ukupni depoziti kod Atlas banke u stečaju iznose 189 miliona eura, od čega su zaštićeni u pojedinačnim iznosima do 50.000 hiljada i za koje garantuje Fond za zaštitu depozita (FZD), 89 miliona eura.

“Građanima čiji su depoziti zaštićeni priznato je 19,93 miliona eura, a pravnim licima 8,7 miliona eura. Fizičkim i pravnim licima koja su isključena iz prava na isplatu garantovanog depozita priznato je 4,22 miliona eura, FZD-u po osnovu obračunatih garantovnaih depozita priznato je 12,60 miliona eura. Dakle, ukupni iznos priznatih potraživanja (privremeni podatak) je 133, 07 miliona eura”, kazao je u julu Radonjić.

Check Also

Analiza poslovanja kompanija koje čine sastav indeksa MNSE10 na kraju III kvartala 2019. godine

Montenegroberza AD Podgorica je na osnovu devetomjesečnih finansijskih iskaza emitenata za 2019. godinu, odradila analizu …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *