Takozvani “milenijalci” postaće prva generacija u modernom dobu koja će živjeti lošije od svojih roditelja, navode ekonomski analitičari.
Trgovinski ratovi, pad stope prinosa, usporavanje globalnog rasta ekonomije, konstantni pad berzi… sve to utiče na lošu perspektivu “milenijalaca” u SAD, ali i u svijetu.
Slaba ekonomija znači loše finansijske, emocionalne i zdravstvene posljedice za svakoga, od beba do penzionera.
Naredna recesija posebno će teško pogoditi generaciju u dobi od 22 do 38 godina. Zapravo, posljednja recesija nikad se nije ni završila, navodi portal “Atlantik”.
Sljedeća kriza zaustaviće njihove karijere i spustiti plate baš u trenutku kada “milenijalci” ulaze u godine u kojima bi trebali da najbolje zarađuju.
Još od 2014. godine “milenijalci” ne zarađuju više od nekih prošlih generacija, iako je ekonomija kudikamo razvijenija, a zemlja (SAD) kudikamo bogatija.
Djeca iz osamdesetih i devedesetih godina 20. vijeka imala su i ogroman i finansijski katastrofalan teret na svojim oslabljenim plećima – trilion dolara duga za školovanje.
Školarine su od 2001. godine “porasle” za više od 100 odsto, čak i nakon što se uračuna inflacija.
“Otrovna kombinacija” manjih prihoda i većih studentskih kredita, uz dodatak visokih kamata u godinama oporavka, dovela je do toga da su “milenijalci” isključeni s tržišta nekretnina, te su tako izgubili osnovni način da steknu bogatstvo.
Stopa vlasništva nad nekretninama u ovoj generaciji je osam odsto manja nego prije.
Pritisak troškova je, takođe, otežao ili onemogućio štednju ili ulaganje. Udio Amerikanaca mlađih od 35 godina koji imaju dionice pao je sa 55 odsto 2001. godine na 37 odsto 2018. godine.
Stručnjaci upozoravaju da cijela jedna generacija ne štedi na odgovarajući način, a dvije trećine “milenijalaca” nemaju apsolutno ništa u penzionoj štednji.
To znači da “milenijalci” nimalo nisu profitirali od višegodišnjeg rasta cijena dionica, kao što su nekada profitirali njihovi roditelji i djedovi, navodi portal “Atlantik”.
