Do ulaska u EU godišnje smo “kratki” 200 miliona

Dodajte komentar

Crna Gora ostaje “kratka” za 200 miliona eura za svaku godinu odlaganja prijema u Evropsku uniju (EU). To se može zaključiti grubom računicom na osnovu iskustva Hrvatske i država članica iz velikog proširenja 2004. koje su, iako ne sve u istoj mjeri i na najbolji način, iskoristile evropske fondove kojima države dobijaju pristup po prijemu u članstvo.

Sve to ukazuje da je kovanica koja se često čuje od crnogorskih zvaničnika da je bitan kvalitet pregovora, a ne brzina upitna. Iako se to često naglašava, put jedne države ka EU nije samo usvajanje evropskih vrijednosti i usklađivanje zakona sa zakonodavstvom EU i njihova primjena, već se u taj dugi i iscrpljujući proces kreće i zbog novca. I to velikog novca, koji bi maloj državi poput Crne Gore, bez razvijene privrede, sa zanemari) ivim izvozom i relativno velikim dugom, donio veliku finansijsku korist.

Iako su i pretpristupni fondovi EU veliki i značajni, pravi novac stiže tek nakon što se i zvanično uđe u društvo najrazvijenijih evropskih zemalja.

Da bi se smanjio jaz u razvoju između bogatijih i siromašnijih država članica i regiona, kakav je bio slučaj sa Hrvatskom i članicama iz skoro svih skorijih proširenja, EU ima takozvani Kohezioni fond preko kojeg osigurava sredstva za nerazvijene regione sufinansiranjem projekata u saobraćaju, očuvanju životne sredine, malog i srednjeg preduzetništa, obrazovanja. Jednostavno Đ poboljšava život i standard građana. Korisnice sredstava iz tog fonda su države članice čiji BDP iznosi manje od 90 odsto prosjeka EU, a ranije su ga obilato koristile, između ostalih, Irska, Španija, Grčka, Slovenija.

Da je vrlo bitno i kada će Crna Gora ući u EU, jasno ukazuje i primjer Hrvatske, koja je u prvih pet godina članstva u EU privukla nešto manje od dvije milijarde eura. Ipak, EU ne dijeli taj novac tek tako, pa je Hrvatska od toga u posljednjih pet godina uspjela da “povuče nešto ispod dvije milijarde. Najviše novca, prema dostupnim podacima, povukli su hrvatski preduzetnici, a dobar dio se slio i za politiku konkuretnosti.

(Cijeli tekst u današnjim Vijestima)

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *