Kako vještačko osvjetljenje u kancelarijama utiče na naše raspoloženje i radnu sposobnost

Prirodno svijetlo, kao i jveštačko osvjetljenje u određenoj meri utiču na stvaranje različitih emocija kod ljudi pa ga stoga treba ozbiljno treba uzeti u razmatranje pri projektovanju prostora.

Životi većine ljudi se danas odvija u zatvorenim prostorima pod mnogobrojnim vještačkim osvjetljenjem. Iako je ovakav vid osvjetljenja donosi nesagledive olakšice u našim životima, on je takođe izazvao zbrku u našim tijelima, koja su se hiljadama godina prilagođavale smjeni sunčeve svjetlosti i noćne tame. Ovaj ciklus od 24 sata, tokom kog se pored smjene intenziteta svjetlosti, mijenja i temperatura, kroz evoluciju je postao biološki sat gotovo svih živih bića, uključujući i nas – ljudska bića.

Naš biološki sat smešten je u delu mozga zvanom hipotalamus, koji je povezan s mrežom fotoreceptora u našem tijelu, preko kojih se unutrašnji sat sinhronizuje sa svjetlošću koja se apsorbuje u toku dana. Na ovaj način svjetlost utiče na ritam funkcionisanja ljudskog tijela, na san, budnost, raspoloženje, metabolizam, pa čak i na proces obnavljanja ćelija.

Sprovedena istraživanja su pokazala da svakodnevna odgovarajuća količina svjetlosti poboljšava raspoloženje i apetit, podiže nivo energije u tijelu, podiže nivo koncentracije, dok loše osvjetljenje doprinosi depresiji i drugim lošim stanjima u organizmu.

Preporuka je da intenzitet svijetla bude jači u jutarnjim časovima, dok se slabija svijetla preporučuju za veče.

Pitanje je kako se najadekvatnije usaglasiti sa svjetlošću u toku dana kada znatan period vremena provodimo u zatvorenom i kao to arhitekte mogu doprinijeti, zahvaljujući dobrom osvjetljenju, pravilnom funkcionisanju biološkog sata, piše Platforma Arquitectura.

Istraživači preporučuju imitiranje prirodnog osvjetljenja vještačkim, tako što će intenzitet svijetla biti jači u jutarnjim časovima, dok se slabija svijetla preporučuju za veče. Suprotno organizovano osvjetljenje može dovesti do zbunjivanja prirodnog ritma tijela.

Naravno, temperatura svijetla takođe utiče na naše raspoloženje. Kada se govori o toploj i hladnoj svjetlosti, ne misli se na fizičku toplotu lampe, već na ton boje koji rasvjeta zrači na okruženje izražen u kelvinima (K). Topla svijetla čine atmosferu u okruženju prijatnijom i opuštenijom, dok hladna svijetla djeluju na okolinu podsticajno, čine da budemo skoncentrisaniji a samim tim i produktivniji. Takođe, vjeruje se da hladna svijetla smanjaju nivo hormona melatonina, koji je povezan sa snom, te nas takvo osvjetljenje čini budnijim.

Hladna svijetla s ekrana

Treba imati u vidu da ekrani mobilnih telefona i računara emituju hladna svijetla, tako da njihova upotreba neposredno prije spavanja može učiniti san manje kvalitetnim. Ipak, hladna, plava svjetlost se može iskoristiti na veoma produktivan način u salama za konferenciju, velikim kuhinjama, kao i fabrikama gde je potreban veći nivo koncentracije kod ljudi.

Topla svijetla za veče

Žuti tonovi kod tople svjetlosti vezuju se za svitanja i zalazak sunca, odnosno za doba dana kada je tijelo opuštenije i mirnije. Ovakva svijetla treba birati u prostorima u kojima se boravi u jutarnjim časovima, dok još ne nastupi radni dan, kao i u prostorima za večernje aktivnosti. Toplo osvjetljenje se preporučuje i za restorane, prostore za relaksaciju i odmor.

Naravno, veoma je teško u potpunosti kontrolisati osvjetljenje u toku čitavog dana, ali nam ove informacije svakako mogu pomoći prilikom odabira osvjetljenja za naše buduće prostore.

Check Also

Prijavite se za besplatnu online radionicu „Google alati u turizmu“

ICT Hub, u saradnji sa partnerima JS Guruom iz Bosne i Hercegovine i Digitalizuj.Me iz …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *