Banking monitor, Pregled poslovanja crnogorskih banaka na kraju drugog kvartala: Negativne kamate – evropski bankari muče muke, naši trljaju ruke

Posljednjih mjeseci, a maltene i godina mozemo pročitati brojne intervjue vodećih evropskih bankara kako je bankarstvo danas vrlo izazovno i nepredvidivo u periodu aktuelnih negativnih kamatanih stopa. Kao i u bezbroj situacija do sada, tako i ove izjave najvećih bankarskih umova ne važe za ovaj “naš” dio Evrope.

NETO KAMATNI PRIHODI

Iako je nakon nedavnog prestanka rada IBM i Atlas banke, aktivnih ostalo 13 banaka, taj broj za njih definitvno nije bio baskuzan, naprotiv – bankarski sektor je završio prvo polugodište tekuće godine sa ubjedljivo rekordnim profitom. A vjerovatno najzaslužniji za ovako dobar rezultat 13 banaka su zapravo nikad niže kamatne stope, koje Evropljanima pak zadaju silne poslovne muke, ali ne i nama. Evo zanimljivog pregleda koji to potvrdjuje:

Posmatrajući cifre u odnosu na isti period prošle godine, vidjećemo da su kamatni prihodi ovih 13 banaka veći u odnosu na prvo polugodište 2018.godine za 9.69%, dok su kamatni rashodi smanjeni za čak 14.39%!

Ako pogledamo ove podatke po pojedinačnim bankama vidimo da npr najveća i najmanja banka u sistemu plaćaju maltene identičan iznos troškova za kamate na depozite i pozajmice, s tim što prva ima 537 miliona depozita, a ova druga tj najmanja svega 18 miliona eura.

[box type=”shadow” align=”alignleft” class=”” width=””]VELIČINA JE BITNA: Sa potrošenih 100 hiljada eura na ime troškova za kamate na depozite i pozajmice za prvih 6 mjeseci ove godine, CKB banka kao dio OTP grupe i najveća banka u zemlji je pak uspjela da ubere skoro 12,5 miliona eura prihoda od kamata na kredite krajnjim klijentima.[/box]

Ostale banke sa liste top 5 najvećih su prilično daleko iza CKB-a kada su u pitanju rashodi za kamate, ali ih prihodima od kamata prate u stopu, iako drže značajno niži nivo plasiranih kredita od nje. To znači da ostale banke skuplje plaćaju svoje izvore novca, ali i skuplje prodaju svoj osnovni proizvod tj kredite klijentima.

U odnosu na isti period prošle godine, ukupan iznos plasiranih kredita klijentima svih 13 banaka povećan je za 219 miliona eura tj za 9.3%, dok je nivo depozita klijenata u istom periodu veći za skoro 150 miliona ili za 4.84%.

Svega 3 banke su imale manje kamatnih prihoda ove u odnosu na prethodnu godinu, posmatrajuci isti šestomjesecni period, dok svega 4 banke nisu uspjele u istom periodu da smanje svoje kamatne rashode.

[box type=”shadow” align=”alignleft” class=”” width=””]Najveću prosječnu kamatu na aktivu na kraju drugog kvartala bilježi Lovćen banka – 7,45%. Zanimljivo je da ova banka i plaća najveću proječnu kamatu na pasivu – 2,13%.
Kada je u pitanju pasivna stopa, najnižu svakako plaća CKB banka – 0,04%.[/box]

Zaključak ovog mini pregleda neto kamatnih prihoda banaka je da našim bankarima pogoduju niske kamatne stope u Evropi i to je vrlo dobro obrazloženje kada je potrebno opravdati rekordno snižavanje kamata na depozite. Sa druge strane, negativne kamatne stope nemaju velikog efekta kada su u pitanju politike plasmana banaka, jer su kamate na novodobrene kredite klijentima zadržale apsolutno identican nivo kao prije 12 mjeseci, kako pokazuju zvanični podaci Centralne banke Crne Gore.

NETO PRIHODI OD NAKNADA I PROVIZIJA

Bankarskih usluga je sve više u svijetu, domaćih 13 banaka se donekle trudi da jedan dio prenese i na naše malo tržište, mada im ne možemo odati neko veliko priznanje kada su u pitanju trendovi digitalnog poslovanja ili pak investicionog bankarstva koje jedva da par banaka njeguje.
Ipak, te i takve usluge ovdašnjim bankama su takodje više nego stabilan izvor prihoda prosljednjih godina. Od pružanja usluga platnog prometa, platnih i kreditnih kartica, bankoosiguranja, pa sve preko podugačkog spiska ostalih usluga iz tarfinika svake od banaka, ukupan saldo prihoda od raznoraznih naknada i provizija za prvih 6 mjeseci ove godine iznosio je fenomenalnih 38 miliona eura, tj 5,3 miliona eura više nego za prvih pola 2018.godine. Za potrebe servisiranja tih naknada banke su pak morale izdvojiti skoro 22 miliona eura rashoda, što dovodi do neto cifre od 16 miliona čiste zarade za 13 banaka.

Ono što je vrlo zanimljivo kada su u pitanju ovi prihodi jeste rang lista banaka tj možda iznenadjujuće promjene pozicija pojedinih banaka. Atlas banke koja je dugo godina bila u top 3 banke kada su u pitanju ovi prihodi više nema na listi, dok je njeno mjesto zauzela Universal Capital banka, koja je sa prošlogodišnje 12-e pozicije izbila u sami vrh gdje sada dijeli 3. mjesto sa NLB bankom, sa ostvarenih 1,82 miliona neto prihoda od naknada za 6 mjeseci. Čemu mogu zahvaliti za ovakav rezultat i da li je ovo one-off efekat ne možemo znati trenutno, osim da su ostvarili značajno bolji rezultat kada su pitanju neto dobici od kursnih razlika, sa zarađenih 1,2 miliona eura naspram 422 hiljade iz prvog polugodišta prethodne godine.

OPERATIVNI REZULTAT

O ostvarenim neto profitima banaka smo već pisali, oni su rekordni za ovaj dio godine i pretpostavljamo da će se taj trend nastaviti. Ipak, vrijedno dodatne pažnje je da pogledamo operativni rezultat banaka, koji u sebi uključuje samo operativne prihode i troškove, izuzimajući troškove rezervacija i ostalih prihoda i rashoda. Operativni rezultat nam govori da su banke danas dodatno efikasnije nego prije 12 mjeseci za čak 20% na nivou sektora.
Operativni prihodi su porasli za 8,34 miliona dok su operativni troškovi veći za svega 2,25 miliona eura. Može se slobodno reći da banke vrlo dobro upravljaju poslovnim procesima kao i da su sami zaposleni u bankama značajno efikasniji. Najbolji procentualni rast operativnog rezultata, pored Hipotekarne banke bilježe banke van liste top 5 banaka i to pored već pomenute Universal Capital Banke koja je ostvarila rast operativnog rezultata od čak 883%, tu su jos i Addiko banka sa rastom od 102% kao i Ziraat banka koja je po prvi put ostvarila pozitivan operativni rezultat na kraju prvog polugodišta.

ZAPOSLENI

Iako je nakon gašenja IBM i Atlas banke bez posla ostalo oko 220 radnika, preostalih 13 banaka su za prethodnih 12 mjeseci povećale broj stalno zaposlenih za čak 98, pa je tako danas u crnogorskim bankama aktivno 2.347 zaposlena. Imajući u vidu činjenicu da gotovo ne postoji zaposleni u banci koji nema velika kreditna zaduženja, bilo bi dobro da među ovim novozaposlenim u sektoru ima i bivših radnika one dvije pomenute banke na početku pasusa. U prethodnih 12 mjeseci najviše su zaposljavale CKB (+28) i Lovćen banka (+21), dok su broj radnika smanjile NLB (-6) i Addiko banka (-5). Svakako, ovi i radnici ostalih banaka rade sve više, aktiva po zaposlenom se samo povećava, pa je tako sada prosječna aktiva po radniku 1,91 milion eura u poređenju sa 30.06.2018.godine kada je taj podatak iznosio 1,81 miliona eura. Takođe, taj isti radnik ostvaruje danas značajno bolji prosječni operativni rezultat dok je njegova zarada ostala ista u ovih 12 mjeseci, tj smanjila se u odnosu na 2 godine ranije.

[box type=”shadow” class=”” width=””]Najbolje plaćeni su zaposleni malih tj novih banaka: Zapad, Nova i Ziraat banka.
Najveći profit po zaposlenom su, pored UCB, ostvarili radnici Hipotekarne i Erste banke.[/box]

Kolač koji dijele danas na prilično malom crnogorskom tržištu, banke dijele na približno isti način već nekoliko godina. Isključenje dvije banke iz igre nije osjetnije uzdrmalo utakmicu, dok se relativno veće turbulencije mogu očekivati tek sljedeće sezone kada se i dogodi merger između dvije OTP banke u Crnoj Gori (CKB i Podgoričke banke (ex Societe General). Kako će i u kakvoj formi konkurecija dočekati taj trenutak, ostaje nam da pratimo, nadamo se fer utakmici i priželjkujemo nove poteze, prije svega na polju digitalizacije poslovanja i kreiranja novih, zašto ne i jeftinijih usluga.

Autor: Bankar.me tim
Izvor podataka: CBCG
Zabranjeno svako preuzimanje i distribucija analiziranih podataka.

BANKAR.ME – BANKING MONITOR

Banking monitor je najsveobuhvatniji kvartalni pregled pokazatelja poslovanja banaka koje posluju u Crnoj Gori, koji zajedno priprema portal Bankar.me u saradnji sa kompanijom BI Consulting iz Podgorice. Ukoliko vas zanima detaljan pregled velikog broja pokazatelja poslovanja predstavljen tabelarno i grafički, kao i rang liste i tržišno učešće sa svim kvartalnim izvještajima od 31.12.2014., stojimo vam na raspolaganju za komercijalne upite putem emaila [email protected]