Pitanje Penzije plus trebalo je da riješi privremena uprava

Stečajni upravnik Invest banke Montenegro (IBM) Milan Rakočević smatra da je za vrijeme dok se u ovoj banci nalazila privremena uprava, društvo za upravljanje penzionim fondom Penzija plus trebalo da inicira rješavanje zarobljenih štednih uloga 2,25 hiljada članova ovog dobrovoljnog penzionog fonda. Imovina fonda Penzija plus, vrijedna nešto više od pola miliona eura, blokirana je nakon uvođenja stečaja u ovu banku.

“Ne želeći da pravdam bilo koga, jer ovo pitanje je za privremenog upravnika, mišljenja sam da je, upravo za vrijeme privremene uprave, društvo za upravljanje ovim penzionim fondom trebalo da inicira rješavanje ovog problema i pitanje je kako bi se reagovalo u tom trenutku”, kazao je Rakočević Pobjedi.

Zakon

On nije mogao da odgovori na pitanje da li su štedni ulozi članova dobrovoljnog penzionog fonda Penzija plus mjesecima zarobljeni zbog neusaglašenih i konfliktnih odredbi zakona o stečaju i likvidaciji banaka i o dobrovoljnim penzionim fondovima.

“Moja dužnost je da sprovodim Zakon o stečaju i likvidaciji banaka i ništa drugo. Da li su odredbe dva zakona (Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima i Zakon o stečaju i likvidaciji banaka) u koliziji u svojim odredbama nije moje da sudim, ali ukoliko jesu, onda tu koliziju treba da rješavaju organi koji su predložili donošenje ovih zakona, a ne stečajni upravnici”, rekao je Rakočević.

On smatra da u rješavanju ovog problema i te kako mora uzeti ulogu regulator tržišta kapitala, odnosno Komisija za tržište kapitala.

“Meni, kao stečajnom upravniku IBM nema nikakve logike da se jednim propisom, odnosno Zakonom o dobrovoljnim penzionim fondovima regulišu odnosi koji se ,,tiču“ nekog drugog, a to je Zakon o stečaju i likvidaciji banaka”, istakao je Rakočević.

On je dodao da je izuzetno zainteresovan da se ovaj problem riješi, baš zbog članova dobrovoljnog penzionog fonda.

On je poručio da u rješavanje problema treba da se uključe svi zainteresovani, a posebno oni koji, uz eventualnu izmjenu propisa ili obavezujućih uputstava, mogu doprinijeti rješavanju ovog problema.

“Ali ja ni po koju cijenu nijesam u mogućnosti da ispravljam greške bilo donosioca propisa, bilo društva za upravljanje tim penzionim fondom. Dakle, saglasan sam da treba riješiti problem po svaku cijenu, ali ja mogu biti samo dio onoga koji rješava problem, a ne da ga mogu sam riješiti, što je prosto nemoguće”, naglasio je Rakočević.

Pobjeda je Ministarstvo pravde pitala da li su ova dva zakonska rješenja u koliziji, i da li je ovaj problem nastao, kako se tvrdi u pojedinim medijima, jer važeći Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima precizno odvaja imovinu fonda od banke depozitara, odnosno njene stečajne mase, dok Zakon o stečaju i likvidaciji banaka, koji je leks specijalis, ne prepoznaje instituciju privatnog penzionog fonda. Iz ovog Vladinog resora su kazali da ta pitanja nijesu u njihovoj nadležnosti, već da su ovi zakoni u nadležnosti ministarstava ekonomije i finansija. IBM, u vlasništvu odbjeglog biznismena Duška Kneževića, bila je kastodi banka bivšeg Društva za upravljanje (DZU) Atlas penzije i fonda Penzije plus. Rješenje o uvođenju privremene uprave u IBM donijeto je 7. decembra prošle godine, a za privremenog upravnika je imenovan Milan Remiković. U banku je stečaj uveden 4. januara, a isplata garantovanih depozita do 50.000 eura počela je 28. januara.

Suspenzija

DZU Atlas penzija je od nove godine u postupku suspenzije dozvole za rad, prema rješenju Komisije za tržište kapitala, tako da su onemogućene uplate članova, kao i isplate članovima fonda Penzija plus. Komisija je zabranila likvidaciju DZU dok se sredstva ne prenesu u drugu banku i u njoj otvori kastodi račun. Privremena uprava Atlas banke, koja je takođe bila u Kneževićevom vlasništvu, je svojevremeno umanjila depozite za 21,8 miliona eura.

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, u pisanom odgovoru nezavisnom poslaniku Aleksandru Damjanoviću, naveo da je Specijalno državno tužilaštvo formiralo predmet povodom tog umanjenja.

Damjanović je od Stankovića tražio informaciju da li je Tužilaštvo preduzelo zakonom propisane radnje povodom javno saopštenih informacija iz Centralne banke da je privremena uprava Atlas banke umanjila depozite za 21,8 miliona eura, tako što je zatvarala kredite jednih klijenata banke depozitima drugih. Atlas grupa je u maju podnijela krivičnu prijavu protiv guvernera Centralne banke Radoja Žugića i bivše privremene upravnice u Atlas banci Tanje Terić, jer su, kako je saopšteno, suprotno zakonu umanjili depozite za 21,8 miliona eura.

Terić je sredinom maja Pobjedi saopštila da su sve radnje privremene uprave u Atlas banci, koja je sada u stečaju, odrađene u skladu sa Zakonom o bankama. Ona je kazala da je bilo slučajeva da je iz depozita jednog klijenta naplaćen dio dospjelih obaveza drugih klijenata, kao i da su pojedini krediti u cjelosti naplaćeni iz depozita drugih klijenata.

“U slučajevima kada su klijenti Atlas banke dolazili sa zahtjevima za prenos depozita na partiju drugog klijenta koji je iskorišćen za zatvaranje kredita, bili su dužni da dostave adekvatan dokument na osnovu kojeg se obavlja prenos na drugu partiju – ugovor o pozajmici ili o kupoprodaji, koji su morali biti ovjereni kod notara”, rekla je ranije Terić.

Stečaj u Atlas banku uveden je 5. aprila, a privremena uprava je uvedena takođe 7. decembra lani, kao i u IBM-u.

Check Also

Do kraja godine biće obrađeno svih 51.000 zahtjeva za legalizaciju

Od podnijetih 51.000 zahtjeva za legalizaciju bespravno podignutih objekata do sadaje obrađeno 31.000. Preostalih dvadeset …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *