Inovacija G-7 ili kraj svjetskog poretka

U subotu na jugu Francuske počinje trodnevni samit G-7 nad kojim se nadvio oblak mnoštva globalnih problema i koji će vjerovatno prvi put biti okončan bez usaglašene zajedničke deklaracije učesnika, što ukazuje na sve dublji razdor između lidera sedam najvećih svjetskih ekonomija, pa čak i mogući početak kraja današnjeg svjetskog poretka, pišu svjetski mediji.

Uz okolinu i trgovinu, analitičari očekuju da će se na sastancima razgovarati o odnosima Vašingtona i Teherana, Bregzitu, nejednakostima, mogućem vraćanju Rusije i univerzalnom oporezivanju digitalnih divova. U francuskom Bijaricu, gdje se samit održava, očekuju se masovni protesti antiglobalista, a lidere će štititi 13.000 francuskih policajaca.

Makron, Iran, porezi i novi format

Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da će iskoristiti samit G-7 da pokuša smanjiti tenzije između SAD i Irana i da će tražiti promjene globalnih zakona o korporativnim porezima kako bi kompanije poput Gugla (Google) i Amazona plaćale više, piše Gardijan (The Guardian).

Sastanak u Bijaricu se održava u napetom trenutku za međunarodne odnose nad kojima su se nadvili oblaci transatlantskih sporova oko trgovine, Irana i klimatskih promjena, ocjenjuje Gardijan, dodajući da Makron namjerava promijeniti format samita, ukidanjem zajedničkog saopštenja.

Makron je novinarima u Parizu rekao da će se prije samita sastati s iranskim zvaničnicima da predloži smanjenje tenzija koje su povećane pošto je Tramp povukao SAD iz nuklearnog sporazuma s Iranom i vratio sankcije toj zemlji. Rekao je i da će predstaviti planove za promjenu sistema u kojem tehnološki giganti mogu prijavljivati profit u zemljama s niskim porezima, bez obzira odakle dolaze prihodi.

Francuski predsjednik je upozorio na “duboku krizu demokratije u Evropi i drugdje”, rekavši da je na liderima da odbrane i obnove multilateralizam, preispitaju kapitalizam, ponovo definišu demokratiju i da je ne ostave nacionalistima. On je, kako ukazuje Gardijan, rekao da su klimatske promjene jedan od najvećih strahova građana širom svijeta i dio sve većeg gnjeva prema kapitalizmu.

Makron je rekao da je pronalaženje rješenja za Ukrajinu na osnovu postojećih mirovnih razgovora “ključni preduslov” da se Rusija vrati u grupu. Moskva je 2014. izbačena iz tadašnjeg G-8, pošto je izvršila aneksiju ukrajinskog poluostrva Krim.

G-7 ili G-5?

Naklonjenost Britanije prema Trampu rizik je koji može otežati put ka pronalasku zajedničkih stavova i dogovora ovog vikenda na samitu G-7 koji je već opterećen prekoatlantskim razdorima, ukazuje agencija Rojters (Reuters).

Nepoznato je kako će se britanski premijer Boris Džonson (Johnson) pozicionirati, debitujući na globalnoj sceni na samitu koji prezentira nove stvarnosti, naročito dok, ističe agencija, uticaj Britanije u Evropi opada, a njena ovisnost o Sjedinjenim Državama raste. Mnogi analitičari smatraju da će se zbog potencijalnih trgovinskih sporazuma sa SAD, on oprezno otuđiti od ostalih lidera koji imaju multilateralni pristup svjetskoj politici.

S druge strane, ocjenjuje Rojters, Makron će, kao žarki eurofil i nepokolebljivi branilac multilateralizma, računati na napredak u područjima gdje se može uspostaviti ujedinjeni front.

Na samitu, koji se održava od subote do ponedjeljka, učestvuju lideri Sjedinjenih Država, Francuske, Britanije, Japana, Njemačke, Italije i Kanade, te Evropske unije. Sastanak je službeno usredsrijeđen na široku temu smanjenja nejednakosti i Makron je radi proširenja rasprave o toj temi takođe pozvao lidere Australije, Burkine Faso, Čilea, Egipta, Indije, Senegala, Ruande i Južne Afrike.

No, teže rasprave nadvile su se nad samitom, ukazuje Rojters ističući kinesko-američki trgovinski rat, tenzije između Vašingtona i Teherana, te Trampovo okretanje leđa naporima širom svijeta da se ograniče emisije ugljika kako bi usporili klimatske promjene. Zapravo, napeti odnosi između Sjedinjenih Država i njihovih glavnih saveznika znače da tamo gdje su nekad bili sporazumni, oni traže najmanji zajednički nazivnik, zaključuje Rojters.

Prvi put u istoriji

Ovogodišnji samit G-7 trebao bi završiti bez usaglašene zajedničke izjave prvi put u svojoj 44-godišnjoj istoriji, što ukazuje na sve dublji razdor između lidera sedam najvećih svjetskih ekonomija, ocjenjuje američka televizijska kuća Si-En-Bi-Si(CNBC), napominjući kako je Makron odlučio da napusti tradiciju navodeći “veoma duboku krizu demokratije”.

U obraćanju novinarima uoči sastanka G-7 , Makron je rekao da bi pokušaj pripreme zajedničkog saopštenja najvjerovatnije bio “besmislena” vježba. On je naveo Trampovu odluku da povuče SAD iz klimatskog sporazuma koji ograničava globalne napore za smanjenje ugljika kao jedan od razloga zašto bi bilo teško prikazati ujedinjenu frontu.

Osiguravanje sporazuma na godišnjem samitu pokazalo se sve težim posljednjih godina, dijelom i zato što je američki predsjednik izrazio sklonost bilateralnim trgovinskim paktima nego multilateralnim sporazumima.

Takođe, Francuska želi izbjeći još jedan samit “G-6 + 1”, naglašava CNBC podsjećajući na prošlogodišnji samit Grupe sedam u Otavi, kada je američki predsjednik zbog trgovinskih prepirki s kanadskim premijerom Džastinom Trudoom napustio sastanak prije vremena, odbijajući da potpiše kolektivnu završnu izjavu.

Iz francuske perspektive, domaćini će “željeti da pokušaju upravljati ovim G-7 tako da se ne pretvori u još jedan neugodan nered gdje se svi međusobno svađaju”, izjavio je Konstantin Frejzer (Constantine Fraser), evropski politički analitičar iz istraživačke grupe TS Lombard. Dodao je da je zajedničko saopštenje sada samo “nešto više od sve očajnijeg smokvinog lista”, te da je to prepoznavanje situacije u kojoj se nalazimo, navodi CNBC.

Kraj multilateralnosti

Domaćin ovogodišnjeg samita Makron obećao je “inovaciju”, ali to vjerovatno neće biti dovoljno za spas međunarodnog poretka, ocjenjuju novinari Blumberga(Bloomberg).

Forumi kao što su G-20 i predstojeći sastanak G-7 u Francuskoj, zamišljeni su 1970-ih kao mjesta da se strani dužnosnici okupljaju, bore ili ne slažu, ali na kraju rješavaju pitanja koja nadilaze granice. U početku je diskusija bila prije svega o ekonomiji, ali programi su brzo narasli i obuhvatili ljudska prava, međunarodnu sigurnost, globalno zdravlje i klimatske promjene.

Zajednička izjava o vrijednostima obično proizvedena na jednom od ovih skupova, poznata kao samitni komunike, nema snagu zakona ali je više od simbolike, ukazuje Blumberg. Ono što znači – multilateralizam, globalizaciju, međunarodno razumijevanje – postalo je temelj svjetskog poretka modernog vremena.

Taj temelj polako puca. U doba moćnih lidera koje utjelovljuju ruski i turski predsjednici, Redžep Tajip Erdogan i Vladimir Putin, a posebno nakon izbora Trampa, narušavanje međunarodnih normi postalo je samo po sebi norma.

Ako je doba dogovora završeno, kako će izgledati budućnost je pitanje s kojim se francuski predsjednik suočio pred ovogodišnji samit u Bijaricu.

“Niko ne čita saopštenja, budimo iskreni. A u posljednje vrijeme čitate komunikee samo da biste pronašli nesuglasice”, rekao je Makron.

Blumberg pak ističe da ako Tramp onemogući zajednički stav, Francuska, kao domaćin, ima mogućnost izdavanja vlastite izjave na kraju sastanka.

Glas aktivista

Samit G-7 prvi je put prenio poruku onih koji protestuju protiv globalizacije: Kapitalizam je doveo do oštećenja nejednakosti i degradacije okoliša koji su naštetili globalnoj ekonomiji, a nekolicina bogatih zemalja ne može biti jedina koja donosi odluke za svijet. Ali hiljade ljudi koji se okupljaju u blizini Bijarica zbog protesta prilično su skeptični prema novim glasnicima, ističe Vašington post (The Washington Post).

Već 20 godina međunarodni sastanci na vrhu privlače demonstrante čije poruke su usmjerene protiv globalizacije, a Francuska je radi zaštite ovogodišnjeg okupljanja lidera rasporedila više od 13.000 policajaca.

Ministar unutrašnjih poslova je rekao da ne želi ponavljanje protesta na samitu Svjetske trgovinske organizacije (STO) 1999. godine, koji su postali poznati kao “Bitka u Sijetlu”.

“Sve što smo tada rekli tada se obistinilo”, rekla je Medea Benjamin, aktivistkinja i osnivačica CodePink-a, koja je protestvovala sa samitu u Sijetlu koji su obilježili sukobi demonstranata i policije.

Aktivistkinja kaže da ne vjeruje da su ljudi unutar pregovaračkih soba G-7 ti koji rješavaju svjetske probleme, jer su sami stvorili mnoge izazove s kojima je svijet suočen.

Check Also

Telekomu medalja za Digitalnu polisu osiguranja

Projekat  Digitalna polisa osiguranja, osvojio je drugo mjesto na takmičenju „Europe’s Vision Award” koje je …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *