Recesija u Njemačkoj velika opasnost za istok Evrope

Centralne i istočnoevropske zemlje tvrde da se polako oslobađaju zavisnosti od zapadnoevropskih ekonomija. No je li domaća potrošnja zaista dovoljna da ublaži pad u zoni eura?

Uzmite kao osnovni sastojak nedavni završetak fiskalne stimulacije Evropske srcentralne edišnje banke (ECB), dodajte istorijski niske kamate i pospite po tome malo američko-kineskog trgovinskog sukoba te ekonomskog uticaja Brexita i italijanske ekonomske krize. Pomiješajte to sve skupa i začinite prognozama o recesiji u Njemačkoj i otvorenim pitanjem kako će Evropska unija reagovati na sve te globalne ekonomske izazove. Pecite sve to skupa na visokoj temperaturi, pokušajte izbjeći uzlet desno-populističkih stranaka u Evropi i na kraju sve to skupa poslužite na tenjiru socijalnog nezadovoljstva.

Tržišta se bore s gutanjem ovog specijaliteta. Krivulja prinosa SAD-a, koja se može posmatrati i kao lakmus papir raspoloženja na Wall Streetu, se promijenila po prvi put nakon 2007. Kada kratkoročne državne obveznice donose više nego dugoročne, tada možemo biti sigurni da ulagači polaze od toga da će se uskoro dogoditi privredni slom što će centralne banke prisiliti na dugoročno sniženje kamata. Mnogi već za sljedeću godinu prognoziraju smanjenje američke ekonomije.

I Njemačka je u drugom tromjesečju ove godine primijetila prve znake recesije isto kao i Velika Britanija. Jedino se euro zona još kako-tako održava iznad granica recesije. Njemačka ekonomija, četvrta po veličini na svijetu, se smanjila za 0,1 posto. Teško je očekivati da će treće tromjesečje donijeti neke promjene a dva tromjesečja uzastopnog pada zvanično znače recesiju. Izvoz čini gotovo polovinu njemačke ekonomije, a njemački luksuzni automobili i sofisticirane mašine su još uvijek njemački globalni prodajni aduti.

Njemački globalni profiti su posljednjih godina često ulagani u zemlje tzv. Višegradske grupe (Poljska, Mađarska, Slovačka, Češka) koje su u međuvremenu zajednički postale najvažniji njemački trgovinski partner.

ECB tako skoro neće podizati kamate, što je možda loša vijest za štediše, ali dobra za ulagače u zemlje centralne i istočne Evrope gdje je ekonmski rast bio snažniji nego na ostatku kontinenta.

No usporeni rast na zapadu Evrope je već uticao na usporeni rast i u zemljama središnje i istočne Evrope. Posljednji kvartal je prvi od 2016. u kojem je rast usporen u šest zemalja ovog dijela kontinenta, Bugarskoj, Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumuniji i Slovačkoj.

Usporavanje rasta je u Poljskoj i Slovačkoj izraženije nego što su to ekonomisti očekivali. Situacija je nešto bolja u Češkoj, Mađarskoj i Rumuniji. Problem je u tome što su zemlje srednje i istočne Evrope zbog velikog obima izvoza u Njemačku zavisni od situacije u ovoj zemlji. „20 do 30 posto izvoza ide u Njemačku” kaže analitičar Erste Bank Zoltan Arokszallasi. No on istovremeno kaže kako su ekonomije ovog dijela Evrope zbog pojačane domaće potražnje u posljednje vrijeme smanjile svoju zavisnost od njemačke ekonomije. To treba zahvaliti povećanju plata i povišenju stope zaposlenosti. No uprkos tome:“Mislim da će čitavu regiju centralne i istočne Evrope u nastupajućim tromjesečjima pogoditi recesija”, kaže Arokszallasi. Tome treba pridodati i rast plata uzrokovan deficitom stručne radne snage što je, kako tvrdi BNP Paribas Real Estate, problem u cijeloj regiji.

Jedna od prednosti ovih ekonomija je i vlastita valuta koja može bolje reagovati na oscilacije na globalnim tržištima. To se jedino ne odnosi na Slovačku koja je od 2014. dio zone eura. U Slovačkoj, čija ekonomija se u velikoj mjeri oslanja na automobilsku industriju, su posljedice smanjenja rasta u Njemačkoj najvidljivije. „Slovačka osjeća uticaj globalnog pada rasta i stagnacije u Njemačkoj”, kaže analitičar VUB banke Michal Lehuta za Reuters. Automobilska industrija u Slovačkoj, s pogonima koncerna Volkswagen s markama VW, Audi i Porsche, te Peugot, Kia i Jaguar Land Rover bilježi smanjenje proizvodnje.

Te probleme na svojoj koži ne osjećaju u Poljskoj i Mađarskoj. Ove zemlje nisu toliko zavisne od njemačke automobilske industrije, ali je i ovdje Njemačka prisutna kao najznačajniji trgovinski partner. No ovdje vlastodršci u rukavu imaju oprobano sredstvo: povećanje javnih izdataka.

(Deutsche Welle)

Check Also

Godinu besplatno punjenje za električne automobile u Podgorici

U Podgorici je puštena u rad prva javna punionica za električne automobile. Punionica je postavljena …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *