Otvoreni podaci koje generiše javna uprava treba da budu dostupni građanima i lako preuzimljivi sa portala, odnosno stranica organa javne uprave. Suština otvorenih podataka je da mogu da se preuzmu i da budu ponovo upotrijebljeni. Dakle, nalaze se u mašinski čitljivom kodu, u tabelama, kako bi se preuzeli i od njih pravile aplikacije za lakše korišćenje otvorenih podataka, istakla je za Portal Analitika načelnica Direkcije za interoperabilnost registara i normativne poslove u Ministarstvu javne uprave Bojana Bajić, komentarišući pokretanje Portala otvorenih podataka www.data.gov.me
Na portalu je u ovom momentu dostupno 72 data setova, a slična je situacija i u državama regiona.
Portal je podijeljen po temama u cilju lakšeg pristupa podacima ukoliko se radi manuelno i trenutno je u fazi formiranja setova podataka.
Šansa za start up zajednicu i IT sektor
Prilikom uspostavljanja portala princip je bio da je sve što generiše javna uprava, svaki podatak, zapravo, potencijal koji može da se upotrijebi na bezbroj načina.
“Mi želimo da ovakve podatke iskoristimo za dalji napredak inovativnih rješenja i za novu ekonomsku vrijednost. Tu vidimo veliku šansu za start up zajednicu i IT sektor. Cilj nam je da poboljšamo rad i transparentnost javne uprave, te da sve što može biti struktuirano i može biti u formi tabele, bude dostupno na Portalu otvorenih podataka www.data.gov.me građanima, NVO sektoru, privredi”, precizirala je Bajić u razgovoru za Portal Analitika.
Ona pojašnjava da je uspostavljanje portala otvorenih podataka www.data.gov.me logičan slijed aktivnosti u oblasti transparentnog objavljivanja podataka javne uprave u odnosu na pozitivne prakse u Evropskoj uniji.
“Mi smo u oblasti objavljivanja podataka u otvorenom formatu, odnosno otvorenih podataka slijedili praksu EU i identifikovali aktivnosti kako da se objavljivanje podataka implementira u Crnoj Gori. Od početka pregovora sa EU bavili smo se slobodnim pristupom informacijama i tu prepoznali potencijal otvorenih podataka. Potencijal otvorenih podataka je zaista neprocjenjiv i mi još uvijek ne možemo da sagledamo šta je to šta generalno podaci koji se generišu mogu da donesu. Podaci se smatraju naftom 21. vijeka, oni su, zapravo, generatori i pokretači digitalne transformacije o kojoj stalno govorimo. To više nije samo tehnologija, nisu procesi, već podaci koji se obrađuju i čiji broj kumulativno i progresivno raste u svakom trenutku”, ističe Bajić.
Kaže da je u prethodnom periodu urađen normativni dio, da su strateški planirane aktivnosti i da su stvorene tehničke pretpostavke za proces objavljivanja podataka, odnosno proces formiranja niza setova podataka dostupnih svima.
“Naš cilj nije bio samo prilagođavanje podataka kako bi oni bili dostupni u mašinski čitljivom formatu, već i da njima mogu pristupiti i građani. Cijeli ovaj proces uskladili smo sa najboljim standardima EU u oblasti otvorenih podataka– prije svega, direktivama EU, smjernicama o preporučenim standardima, i međunarodnom poveljom o otvorenim podacima. Svakako, da nismo zadovoljni brojem data setova, odnosno skupova podataka na Portalu otvorenih podataka, a koje su objavili organi i institucije, ali taj broj svakodnevno raste. Da bi taj proces bio progresivan potrebno je da svi zajednički djelujemo. Unapređenje portala smo prepoznali i kroz inicijativu Partnerstva za Otvorenu upravu, tako da je opredjeljenje Vlade Crne Gore da se stremi ka otvaranju što većeg broja data setova koji će kao takvi biti upotrijebljeni za dalje potrebe građana i privrede. Vlada je u međuvremenu formirala radni tim koji čine predstavnici organa vlasti, NVO sektora, predstavnici udruženja privrede”, napominje Bajić.
Primjeri u kojima građani imaju koristi od objavljivanja ovakvog vida podataka je, recimo, aplikacija koja bi pružala informacije o vremenu kada npr. na stajalište stiže neko prevozno sredstvo, aplikacija sa pružanjem informacija o najjeftinijim pumpama, apotekama i sl., aplikacije sa navigacijama…
“Nama u Ministarstvu javne uprave je cilj da od građana i privrede dobijemo povratne informacije koji su to setovi podataka koji bi bili interesantni za ponovnu obradu. Cilj nam je da ove godine održimo najmanje jedan ili dva hakatona na kojima ćemo afirmisati IT sektor i pojedince da na bazi podataka pripreme aplikacije, odnosno na kojima bismo vidjeli kako se stiže do aplikacija na bazi podataka koje imamo, ali da bi sve to bilo uspješno, treba da imamo što veći broj kvalitetnih, tj. interesantnih podataka za građane i privredu”, zaključila je Bajić.
Otvoreni podaci – nafta 21. vijeka
Iz Privredne komore su u odgovorima na pitanja Portala Analitika naglasili da postoji 10 principa otvorenih podataka i da je prvi od njih potpunost- da objavljeni podaci trebaju biti potpuni i sveobuhvatni, odnosno da obuhvate sve prikupljene informacije.
“Originalni skup podataka treba da bude objavljen tako što će se ukloniti lični podaci koji se mogu identifikovati, kao i drugi podaci čije je objavljivanje ograničeno. Sve ovo je precizno utvrđeno i kroz set akata koji predstavljaju pravni osnov Portala otvorenih podataka. Koncept „otvoreno“ se može primijeniti na informacije iz bilo kojeg izvora i bilo koje teme. Svako može objaviti svoje podatke pod otvorenom licencom za besplatno korištenje od strane javnosti. Pored tijela Vlade i javnog sektora koji objavljuju javne informacije ili istraživača koji dijele podatke o rezultatima i publikacije, svaka organizacija može otvoriti informacije (korporacije, univerziteti, nevladine organizacije, start-upi, dobrotvorne organizacije, zajednice i pojedinci)” kažu u Privrednoj komori.
Otvoreni podaci, uz mogućnost preuzimanja, distribucije, prilagođavanja, povezivanja sa drugim podacima, mogu biti integrisani u poslovne procese, proizvode i usluge, čime stvaraju dodatu vrijednost.
“Otvoreni podaci se često nazivaju i naftom XXI vijeka. Kao i povezani otvoreni podaci, podstiču inovativnost u kreiranju komercijalnih i nekomercijalnih aplikacija, u službi javnog, privatnog, naučnog i civilnog sektora. Privredna komora Crne Gore partner je na projektu Mediteranskog programa MED: Otvoreni podaci za evropske otvorene inovacije (odeon). Naš pridruženi partner na ovom projektu je Ministarstvo javne uprave, koje je i pokrenulo Portal otvorenih podataka. Kroz niz aktivnosti perdviđenih projektom PKCG će dati doprinos daljem razvoju ovog portala”, navode iz PKCG.
Odeon projekat
Osnovni cilj projekta je da stvori novi model upravljanja na osnovu korištenja otvorenih podataka, u skladu sa strategijom jedinstvenog digitalnog tržišta.
“Odeon pruža priliku da se privatne kompanije stimulišu da rade na aplikacijama i uslugama koristeći resurs otvorenih podataka. Očekuje se da bude stimulisana potražnja za podacima boljeg kvaliteta, s jedne strane, i da se omogući privatnim akterima da razviju aplikacije i usluge koristeći otvorene i velike podatke. Ovi podaci bi trebalo da budu od posebnog značaja za MSP, istraživače ali i za građane, dok bi javne institucije trebalo da služe kao platforme koje omogućavaju razvoj teritorija koje obuhvataju (projekat uključuje sve zemlje Mediterana). Jedan od projektnih zadataka PKCG je uspostavljanje nacionalnog Data HUB-a otvorenih podataka, koji smo promovisali 3. jula zajedno sa našim pridruženim partnerom. Cilj uspostavljanja čvorišta je unapređenje ekosistema otvorenih podataka, koji predstavljaju potencijal u kreiranju novih vrijednosti i doprinose podizanju kvaliteta društva i konkurentnosti crnogorske privrede”, naglašavaju iz PKCG.
Misija Data Huba je podsticanje kreatora da rade na podizanju kvaliteta i kvantiteta otvorenih podataka, unapređenje znanja o otvorenim podacima, njihovoj vrijednosti, kvalitetu i eksploataciji, podsticanju stvaranja dodate vrijednosti kroz aplikacije, te da se sinergijom dođe do inovativnih rješenja.
Vizija je da javni i privatni sektor prihvate važnost objavljivanja i valorizacije otvorenih podataka, kreatori obučeni da u odgovarajućoj formi ponude setove podataka koji će biti izvorište inovativnih ideja, IT sektor spreman da ponudi inovativne aplikacije na bazi otvorenih podataka, te da otvoreni podaci, uz mogućnost preuzimanja, distribucije, prilagođavanja, povezivanja sa drugim podacima, budu integrisani u poslovne procese, proizvode i usluge, čime stvaraju novu vrijednost.
“Planirane aktivnosti Data HUB-a biće usmjerene na podizanje svijesti o konceptu otvorenih podataka; podsticanje javne uprave i drugih institucija i kompanija za objavljivanje i unapređenje svojih setova podataka; promociju aplikacija nastalih na bazi otvorenih podataka; organizaciju radionica za članove čvorišta sa ciljem povećanja znanja o ekonomiji zasnovanoj na podacima, poslovnim vještinama i pristupu finansijama; organizaciju edukacija za donosioce odluka, studente, istraživače i preduzetnike za razvoj novih proizvoda i usluga baziranih na resursu otvorenih podataka; saradnja sa partnerskim Data HUB-ovima i druge”
Pozitivni primjeri
Mnogo primjera potvrđuje ekonomsku moć otvorenih podataka. Velika Britanija, koja je otvorene podatke prepoznala kao dobar resurs, ima stečenu vrijednost od otvaranja podataka na nivou 0,5 % rasta BDP-a godišnje. Procjena ukupne tržišne vrijednosti otvorenih podataka u EU u iznosi više od 220 milijardi eura, a projekcija za 2020. godinu je 286 milijardi eura. Procjena indirektnih ekonomskih dobiti od otvorenih podataka za privredu EU iznosi 1,7 % BDP-a, dok je trenutni broj poslova zasnovanih na otvorenim podacima u Evropi 75.000, a predviđanje za 2020. godinu je 100.000.
Procijenjeni broj ušteđenih sati kroz primjenu otvorenih podataka na saobraćaj u Evropi iznosi 629 miliona, a poreski prihod od otvorenih podataka 140 milijardi eura godišnje. Rast BDP-a u zemljama G20 sa inicijativama otvorenih podataka je 1,1 % godišnje. Procjena vrijednosti za javni sektor kroz razvoj digitalnih aplikacija za transport iznosi 720-920 milijardi dolara.
Pojedine kompanije su svoje poslovanje zasnovale samo na otvorenim podacima. Primjeri su zanimljivi i odnose se na različite vrste usluga koje pružaju. U Beču postoji kompanija koja je razvila aplikaciju sa pregledom događaja u gradu, kao i za prijavljivanje mjesta koja je neophodno popraviti (fixstreet/oštećenja na asfaltu, trotoaru, uličnoj rasvjeti itd), a razvijena je i aplikacija sa pregledom mjesta za odlaganje različitog otpada.
Belgijska kompanija “Graydon Belgium” olakšava biznis sektoru da održava svoje poslovne odnose na taj način što je razvila aplikaciju koja sadrži sve relevantne i ažurirane informacije o finansijskoj situaciji partnera odnosno klijenta, a u cilju donošenja boljih poslovnih odluka. U Njemačkoj kompanije su razvile aplikacije koje pružaju informacije o najbližim i najjeftinijim benzinskim pumpama, putnoj navigaciji i sl. Danske kompanije su razvile portal koji omogućava uvid u prodaju nekretnina zajedno sa podacima o nekretninama u posjedu javnog sektora, odnosno servis za kalkulaciju energetske efikasnosti koja analizira kako poboljšanje na različite načine omogućava da se energija sačuva, a bazira se na informacijama iz javnog sektora, kao i informacijama koje ostavlja vlasnik nekretnine.
(Portal Analitika)
