Zemlje istoka EU smanjuju razliku u blagostanju

Dodajte komentar

Prema najnovijem mjesečnom izvještaju njemačke Bundesbanke o napretku u procesu konvergencije „novih“ zemalja istoka i jugoistoka u odnosu na „stare“ države Evropske unije razlika se uporno smanjuje. U analizi koja obuhvata Bugarsku, Češku, Estoniju, Hrvatsku, Letoniju, Litvaniju, Mađarsku, Poljsku, Rumuniju, Slovačku i Sloveniju ističe se da je u tim zemljama, uprkos slabosti svjetske konjunkture, prošle godine ostvaren rast BDP u prosjeku od 4,3 odsto. Prethodne 2017. godine to je bilo čak 4,8 procenata.

To znači da se te zemlje približavaju prosjeku EU: 2013. one su imale 41 odsto, a 2018. već 46 odsto prosječnog BDP po stanovniku u Evropskoj uniji. Ako se to relativizuje na kupovnu moć, onda su se te „nove“ zemlje popele sa 67 na 72 odsto prosjeka EU, prenosi portal Dojče vele.

Takvu analizu Njemačka centralna banka redovno priprema prije svega za firme i kompanije u Njemačkoj, one koje interesuje kupovna moć građana u tim zemljama kako bi tamo mogle da plasiraju svoje proizvode. Analitičari Bundesbanke takođe uočavaju sve veću povezanost i zavisnost tih zemalja od međunarodne razmjene, i integraciju u zajedničko tržište.

Hrvatski strah od njemačke privredne slabosti

U Njemačkoj je sve više pokazatelja da se privredni rast usporava. Ima čak i naznaka moguće krize. Njemački građani to vjerovatno neće uskoro da osjete. Ali bi mogle zemlje koje su privredno orijentisane na Njemačku.

A šta je sa naukom?

Njemačka centralna banka takođe upozorava da te zemlje ozbiljno zaostaju i u još jednom, možda čak presudnom faktoru za blagostanje: u investicijama u nauku i istraživanja. Dok je prosjek ulaganja u nauku u EU oko 2 odsto BDP, u tim zemljama je još od 2017. prosjek samo jedan procenat, i mogli bi se reći da nema naznaka da postoji svijest koliko je to važno za nacionalnu privredu.

Bundesbanka u svom izvještaju takođe navodi da se transfer tehnologije i znanja donekle može odvijati i direktnim investicijama, ali upozorava da su sopstveno istraživanje i nauka jedan od najvažnijih faktora za ekonomski potencijal neke zemlje.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *