Trenutno je aktivno više stotina platformi koje nude freelance poslove. Kada se posmatraju samo one „najpopularnije”, koje se nalaze na raznim listama, moguće je izdvojiti na desetine njih. Za nekoga ko tek ulazi u freelance vode ovo može da bude zastrašujuće.
Sve platforme suštinski funkcionišu na isti način — klijent postavi ponudu za posao na sajt, a frilenseri se nadmeću tako što daju svoje uslove pod kojima bi obavili posao. Klijent onda izabere frilensera koga želi, a sama platforma rješava sve one „dosadne”, pravne stvari. Na taj način i klijent i frilenseri mogu da se koncentrišu samo na posao, a platforme najčešće za svoje usluge uzimaju procenat od svakog sklopljenog i ispunjenog ugovora.
Razlike između platformi su brojne. Neke uzimaju veće, neke manje provizije, neke su specijalizovane za određene poslove ili postavljaju razna ograničenja, a neke imaju rigorozne uslove za registraciju. Većina platformi nudi više tipova naloga — besplatne i plaćene. Ovi drugi donose benefite poput mogućnosti da se aplicira za više poslova mesečno ili pristupa većoj bazi klijenata.
Za one koji postavljaju oglase za frilensere, korist od ovih platformi je jasna. Imaju ogroman izbor radnika, sa velikim brojem referenci, a pritom ne moraju da ih zapošljavaju na duže vreme, već ih samo unajmljuju.
Frilenseri, s druge strane, imaju mnogo veću kontrolu nego kada se tradicionalno zapošljavaju. Biraju koje poslove će da obavljaju i kada će da ih obavljaju. Pravilo je da je najteže početi, ali kada svoj CV ispune sa nekoliko dobro obavljenih poslova na platformi, zarada može da bude prilično dobra.
Frilenseri koji iz Srbije rade na najpopularnijim frilensing platformam podijelili su svoja mišljenja i dali dublji uvid u to kako izgleda baviti se ovom vrstom digitalnog rada.
UPWORK
Posmatrajući isključivo broj korisnika, Upwork je druga po veličini frilensing platforma, posle Freelancer-a. Njene prednosti su jednostavna pretraga frilensera po velikom broju parametara, velika ponuda poslova, ali i dodaci poput „dnevnika rada” koji vam pomaže da vodite evidenciju kada sarađujete na projektima koji se plaćaju na sat.
Ilija Bašica već šest godina radi kao grafički dizajner na platformi. U posljednje dvije godine na Upworku provodi jedan do dva sata dnevno, a nekada je radio i po šest, sedam. On nam je objasnio kako, u suštini, funkcioniše Upwork.
Klijenti se prijave na mrežu i postave posao sa svim detaljima. Mogu sami da traže frilensere i obaveste ih o svojoj ponudi, a u pozadini osoblje Upwork-a svakako promoviše ponudu klijenta na „berzi” i obavještava pojedine i dobro kotirane frilensere iz te branše o toj ponudi.
Frilenseri „biduju” sa svojom cijenom rada i radovima dok klijent ne izabere jednog ili više njih za svoj posao. Posao se naplaćuje fiksno ili „na sat” i sistem je automatizovan. Osoblje se uključuje samo ako dođe do neke zloupotrebe ili spora.
Dragan Radivojević od početka 2014. koristi frilens platforme za pronalaženje klijenata. Bavi se onlajn marketingom, a najviše održavanjem Google Ads kampanja za klijente.
Kada sam krenuo sa frilensingom, bio sam na sajtu Elance koji je posle prerastao u Upwork. Elance je u to vrijeme važio za „najveći sajt” za freelancing uz tadašnji oDesk koji je takođe bio velika kompanija. Upwork je nastao spajanjem ove dvije kompanije i trenutno je definitivno broj jedan po pitanju broja poslova koji dnevno bude postavljen.
Takođe, po mojim saznanjima, Upwork je jedina frilensing platforma koja je narasla do nivoa da su izašli na berzu.
Bašica se prije Upworka oprobao i na drugim platformama, ali nijedna nije odgovarala u ovoj mjeri njegovim potrebama.
Pored Upwork-a, radio sam na Freelancer-u i 99designs. Oni mi se ne dopadaju jer je tamo drugačiji sistem, a honorari su manji nego na Upwork-u. To je najviše posledica konkurencije, koja jeftino cijeni svoj rad, i klijenata koji ne žele da plate puno za urađen posao. Statistički je veća koncentracija takvih članova na Freelancer-u nego na Upwork-u.
Na 99designs je drugačiji sistem, odnosno nadmetanje sa radovima na zadatak koji postavlja klijent, pa se ne može puno porediti sa Upwork-om. Za mene je svakako lošiji jer ima dosta ograničenja u plasiranju radova i klijenti su jako lijeni i komunikaciji, što je meni jako važan faktor u radu.
Kao najveću prednost Upworka Bašica izdvaja novi set pravila koji, po njegovim riječima, praktično isključuje frilensere i klijente koji obezvređuju rad i vreme svih članova sa mreže. Najveća mana, po njemu, jeste Android aplikacija koja nije savršena i sistem notifikacija koji ponekad ne funkcionišu dobro.
Upwork podstiče dugoročnu saradnju sa klijentom, pošto smanjuje proviziju u odnosu na količinu novca koja je naplaćena u tom poslovnom odnosu. Tako za prvih 500 naplaćenih dolara provizija iznosi 20 odsto, a ukoliko se prekorači 10.000, provizija se spušta na pet odsto.
FREELANCER
Freelancer je platforma koja ima najveći broj korisnika — više od 20 miliona — i okuplja frilensere iz bar 247 država ili regija. S jedne strane ovo garantuje da će frilenseri imati veliki broj poslova za koje mogu da se bore i da će poslodavac moći da nađe odgovarajućeg frilensera. „Odgovarajući” može da znači da je frilenser iz države poslodavca ili iz države čiji će radnici manje naplatiti posao.
S druge strane, na Freelancer-u postoji velika konkurencija, a čest je problem da frilenseri iz ekonomski razvijenih tržišta ne mogu da pariraju niskim cijenama koje nude njihove kolege iz siromašnijih regija. Ovo je, naravno, problem sa svim velikim platformama.
Arsen Perišić je grafički dizajner koji već šest godina radi na platformi. Sistem po kome funkcioniše Freelancer opisuje kao „vrlo jednostavan”, što sigurno doprinosi popularnosti koju ima u svijetu.
Napravi se profil, verifikuje i osoba i plaćanje. Posle toga se izabere koji to posao želi da se radi i daju ponude. Onda ostaje da se čeka da li će se nekome svidjeti to što je pročitao.
Prijavio sam se posle zatvaranja štamparije koja nije radila kako treba. Život u malom mjestu ima prednosti i mana, pogotovo za posao vezan za usluge. Od početka se uglavnom bavim vektorskom grafikom koju sam morao naučiti zbog štamparije. Shvatio sam da je prepravljanje, precrtavanje i poneki nov dizajn najbolja solucija koja iziskuje najmanje vremena. To za rezultat ima manju zaradu, ali ništa nije idealno.
Pošto je Perišiću ovo primarni posao, veliki dio svog radnog vremena posvećuje platformi.
Kompjuter mi je upaljen od oko 8-9 do oko 22 časa. Za to vrijeme se daju ponude, radi na dobijenim poslovima. Jedan monitor je radni, a drugi za korespodenciju sa klijentima. Pošto radim uglavnom sa „zapadnjacima”, ponekad se radi cijeli dan. Prije podne sa onima iz Australije, preko dana sa Evropljanima, a uveče sa SAD.
Za vrijeme koje se provodi na kompjuteru u čekanju posla može da se radi nešto drugo ili na drugoj platformi ako želite. Iako se sjedi cijeli dan, skoro u svakom dijelu dana možete ustati i otići da radite nešto drugo nevezano za posao. Ta neka lična sloboda je zarazna i jedna je od najvećih prednosti frilensinga koja me „tjera” da ostanem u tom svijetu dokle god mogu.
Arsen je prije Freelancer-a na kratko imao profile na još dvije platforme, ali je ubrzo shvatio da trenutna najviše odgovara njegovim potrebama.
Imao sam profil na oDesk-u, ali sam brzo prešao na Freelancer. Razlog je to što je lakše dobiti prve poslove na Freelancer-u.
Oprobao sam se i na 99designs sajtu, gdje se rade isključivo takmičenja, ali sam shvatio da je to prilično gubljenje vremena ako niste top dizajner. Previše vremena se čeka ne znajući ishod po nekoliko nedjelja.
Freelancer ima niz pravila oko naplaćivanja provizije. Najvažnije — ukoliko ste frilenser za projekte sa fiksnom cijenom platforma će vam naplatiti ili 10 odsto ili pet dolara (šta god od ta dva bilo veće), a za projekte koji se plaćaju na sat, provizija iznosi 10 odsto.
Perišić smatra da platforma ne štiti dovoljno frilensere i to izdvaja kao njenu najveću manu.
Dešava se da klijent posle plaćenog i zaključenog posla povuče pare. To se zove Cashback i, kada to urade, ostajete bez para i mogućnosti da se kontaktira bilo ko osim nadležnih u Freelancer-u. Oni možda upute neki zahtjev, ali od toga uglavnom nema ništa. Ja lično nisam puno izgubio, ali umije da iznervira.
Ako nemate dobar rejting, dobija se manje poslova i to je normalno. S obzirom na to da je broj ponuda koje možete dati ograničen njihovim Membership programom, to može da bude problem jer se za dobijanje posla ponekad potroši i 20-30 ponuda. Kako rejting raste i poslovi se završavaju tako dolaze „značke” i neki krediti kojima se mogu kupovati razne stvari, pa i broj novih ponuda.
Arsen nam je više ispričao o mehanizmima koje frilenser može da iskoristi kako bi se bolje zaštitio na samoj platformi.
Neki od klijenata vam se vraćaju, ali ne žele da posluju preko platforme pa traže da se saradnja nastavi izvan nje. Tada uglavnom prestaje neka vrsta zaštite koju ima Freelancer i gdje, prije nego što počnete posao, tražite da vam se kreira Milestone. To je, u principu, unaprijed plaćen posao, ali su sredstva na privremenom Freelancer računu koji niti vi možete da dobijete unaprijed, niti klijent može da povuče samovoljno. Kada ste uradili posao i klijent bude zadovoljan, on „pusti” taj Milestone i vi dobijete pare na vaš račun.
Postoji i nešto što se zove Preffered Freelance. U njega se upada samo ukoliko imate određeni rejting, a morate da se prijavite, pa je moguće da vam se zahtjev odobri ili ne. Tu se poslovi uglavnom bolje plaćaju.
Na Freelancer-u postoje kategorije za većinu poslova koje je moguće obaviti onlajn. Neke od njih su: IT & Softver, Pisanje, Dizajn, Unošenje podataka, Marketing, Računovodstvo i mnoge druge. Zbog toga je idealna za poslodavce i frilensere koji imaju potrebe za saradnjom na različitim vrstama poslova.
FIVERR
Ideja sa kojom je pokrenut Fiverr, čemu svedoči i naziv platforme, bila je da se svi poslovi naplaćuju pet dolara. To nije dugo potrajalo, pošto se zajednica pobunila protiv onoga što su vidjeli kao smanjivanje cijene rada. Fiverr je promijenio politiku tako da je pet dolara sada samo osnovna cijena, a uvedena je i mogućnost licitacije.
Kristina Janković je sekretarka Asocijacije industrije video igara Srbije (SGA), a pored toga radi i na Fiverr-u i to oko dvije godine. Primarni posao na platformi su joj kopirajting i voice over-i, a kaže da su joj najprodavaniji frilens poslovi pisanje taglajnova i, vjerovali ili ne, zavjeta za venčanja.
Kristina nam je detaljnije objasnila kako Fiverr funkcioniše.
Za frilensere, model je vrlo jednostavan. Usluga koju nudiš zove se gig. Svaki gig se naplaćuje od pet dolara (otud — Fiverr) pa na više. Kupac naruči gig odmah, ili se prvo raspita za nešto što se zove custom offer ako je ono što želi drugačije od originalne ponude.
Od trenutka naručivanja giga otkucava sat. Do isteka vremena (koje frilenser sam definiše u ponudi) mora da se dostavi naručeno. Nakon toga na Fiverr račun liježe novac. Kliring traje dvije nedelje, i nakon toga taj novac je aktivan i može da se prebaci na bankovni račun, PayPal ili da se troši na learning platformu koju Fiverr nudi, koja je nešto poput, na primjer, Coursere.
Takođe, postoji i nešto što se zove Seller Level — na svakih mjesec dana se radi presjek učinka, na osnovu kojeg može da se napreduje, što sa sobom nosi određene benefite (kraće vreme kliringa novca, mogućnost da budete feature-ovani u pretragama…)
Kristina kaže da odvaja oko dva sata dnevno za rad na Fiverr-u, ali napominje da ima i upita koje odbija, tako da bi obim posla mogao biti veći. Kao najveću prednost platforme ističe njenu jednostavnost, a objašnjava i zašto se odlučila baš za Fiverr u moru drugih opcija.
Ne postoji odobravanje profila. Svako može da bude prodavac i setup gigova je vrlo, vrlo jednostavan za bilo koju industriju kojom želite da se bavite.
Pokušala sam da napravim i UpWork profil, ali mi je zahtjev odbijen, uz obrazoženje da već ima previše profila istog tipa.
Kada kupujete frilens usluge na Fiverr-u, naplaćuje vam se provizija u iznosu od pet odsto. Ukoliko posao plaćate manje od 20 dolara, provizija je fiksna — jedan dolar. Platforma od frilensera uzima 20 odsto od svakog obavljenog posla, što Kristina ističe kao jednu od glavnih mana Fiverr-a.
Na platformi postoji neopravdano velika provizija. Gruba korisnička podrška. Kao prodavac morate da se pridržavate vrlo rigoroznih pravila, koja zbog bagova u samom sistemu (da ne spominjem aplikaciji) ponekad prekršite (što vas može koštati Seller Levela), bez mogućnosti da se to brzo ispravi. Kupac može da otkaže porudžbinu i zadrži naručeno, ako situacija baš eskalira, gdje Fiverr takođe nije na vašoj strani.
Pošto ima nisku početnu cijenu, Fiverr je možda najbolji za poslodavce i frilensere koji žele da obave „male” poslove, što ne znači da nije pogodan i za one veće.
PEOPLEPERHOUR
People Per Hour najveći broj svojih klijenata okuplja iz Velike Britanije. Kompanije koje se opredjeljuju da ovdje traže radnike su uglavnom startapi i mala i srednja preduzeća. Klijenti mogu da, klasično, postavljaju oglase za projekte i čekaju ponude frilensera, ali mogu i da biraju između predefinisanih zadataka koje će neki frilenser obaviti za unaprijed određenu cijenu.
Marko Rakočević je frilensingom počeo da se bavi prije tri godine, a prvo je profil otvorio na Upwork-u. Njegov primarni posao se svodi na kompletan dizajn i razvoj veb sajtova. Kako kaže, sve češće se nalazi i u zvanju UI/UX dizajnera.
U radu na platformi dnevno sam provodio i po 10-12 sati, nekada i više. Ako dobro radite i postojećim klijentima pružite dobar kvalitet, često se desi da vas odvuku sa platforme i žele da rade privatno sa vama. Takođe, dobijate dosta pozivnica za poslove pa ne morate samo vi da „lovite” posao, već sada klijenti „love” vas.
Tako sada imam nekolicinu klijenata iz raznih delova svijeta sa kojima sam u svakodnevnom kontaktu putem aplikacija kao što su Viber i WhatsApp.
Rakočević smatra da People Per Hour, u odnosu na neke druge platforme, ima veoma mali broj lažnih oglasa, što je za njega najveća prednost.
Kao frilenser sam počeo da radim na drugoj platformi. Bio sam veoma uspješan i dugo vremena 100% Top Rated, ali se onda desio peh sa klijentima. U kratkom intervalu sam imao dobijenih pet. šest poslova, od kojih su možda dva klijenta bila prava. Ostali su gledali način kako da me iskoriste, traže refundiranje i srozaju rejting.
Tako izdeprimiran situacijom počeo sam da tražim druge platforme za rad. Na People Per Hour sam danas jedan od uspješnijih frilensera iz Srbije i mogu reći da sam se vodio rečenicom koja glasi: „Kada se osjećate spremnim da se predate, nastavite. Trijumf voli neodustajanje.”
Marko je za nas izdvojio i nekoliko stvari za koje misli da bi osoblje platforme moglo da unaprijedi.
Cijene na People Per Hour su veoma niske i sam sistem vas tjera da radite za mali novac. Kod mene to, na sreću, nije baš dugo trajalo, jer sam već posle prvog klijenta dobijao sve jače i jače poslove.
Kao najveću manu People Per Hour-a bih izdvojio malo lošiju sinhronizaciju cijelog sistema. Nemaju dobru aplikaciju za mobilne telefone, veoma sporo se ažuriraju podaci i prebacivanje novca traje malo duže nego na Upwork platformi.
Što se tiče provizije, platforma je nedavno postavila nova pravila. Sada postoje „granice” čijim prelaskom se smanjuje procenat provizije koju uzima People Per Hour. Za poslove koje frilenser naplati 500 dolara i manje, platforma uzima 20 odsto, za ceijne između 500 i 5.000 dolara uzima sedam i po odsto, a za sve uspješno obavljene poslove preko te cijene uzima tri i po odsto provizije.
TOPTAL
Ono što izdvaja Toptal od drugih platformi je rigorozan proces registracije frilensera. Procjenjuje se da samo tri odsto onih koji se prijave budu i primljeni na platformu. Ovo klijentima obezbjeđuje probrane radnike, najčešće u poljima IT, inženjerstva i finansija, pa zato neke od vodećih kompanija na Toptal postavljaju projekte, poput Airbnb-a i J.P. Morgan-a.
Aleksandar Marković kao frilenser radi skoro pet godina, a primarni posao mu je razvoj Android aplikacija. Na platformama provodi dosta vremena — između 40 i 60 sati, u zavisnosti od broja projekata na kojima radi u tom trenutku.
Radio sam, a i trenutno radim, i na drugim platformama. Toptal ima prednost u broju klijenata i broju ponuda za posao. Takođe, preko Toptala je moguće sarađivati sa nekim od najboljih kompanija u industriji, što je prisutno i kod drugih platformi, ali u smanjenom obimu.
Ponuda poslova i način organizacije je na Toptalu nekoliko klasa iznad ostalih platformi preko kojih sam radio ili trenutno radim.
Ono što se kod mnogih platformi izdvaja kao mana, na Toptalu je, po riječima Markovića, najveća prednost. Po njegovim riječima, odnos između platforme i frilensera je veoma dobar.
Toptal se zaista trudi da svoje resurse usmeri ka edukaciji frilensera. To znači da imamo otvoren pristup mnogim onlajn kursevima (Udacity, Udemu) koji se inače plaćaju, a pored toga Toptal refundira naknadu i za neke plaćene sertifikate (AWS, Microsoft, Google Cloud, Salesforce…). Naravno, postoje i drugi interni kursevi za mnoge teme koje su bitne frilenseru, a ne bave se samo IT-jem — priprema frilensera za prezentaciju, pomoć pri kreiranju CV-a…
Druga prednost je Toptal zajednica i naročito aktivan Slack, gdje možete naći odgovore na skoro sva pitanja koja vas profesionalno muče. Ako volite da putujete, uvjek se možete povezati sa Toptalovcem iz mjesta u koje putujete, raspitati se o samom mjestu i dobiti sve informacije koje su potrebne da vodite pravi život digitalnog nomada.
Kao manu koja ima potencijal da odvrati frilensere od platforme Marković, prirodno, spominje sam proces registracije.
Frilenseri se dosta žale na težinu samog intervjua. I sam smatram da na intervjuu zaista postoje pitanja koja možda nisu relevantna za svakodnevni posao koji jedan frilenser u svom radu obavlja, ali sve se to zaboravi kada se jednom upadne na platformu.
Dakle, Toptal je idealan za one koji nisu početnici u svom poslu i koji žele da se ozbiljno posvete radu na platformi.
Izvor: Startit.rs
