Blag rast indeksa na azijskim berzama, dolar ojačao

Na azijskim berzama cijene dionica su blago porasle, nakon oštrog pada u četvrtak, jer se ulagači nadaju podsticajnim mjerama kineskih i vlasti drugih najvećih svjetskih ekonomija kako bi se ublažio negativni uticaj trgovinskog rata između SAD-a i Kine.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u plusu 0,2 odsto, no od početka nedjelje i dalje je na gubitku, oko jedan odsto. Pritom je na Tokijskoj berzi Nikkei indeks ojačao 0,1 odsto, dok su cijene dionica u Singapuru, Šangaju i Hong Kongu porasle između 0,6 i 0,8 odsto.

U Australiji i Južnoj Koreji indeksi su, pak, pali između 0,1 i 0,4 odsto. Azijske ulagače ohrabrili su naslovi kineskih medija kako Peking planira podsticajne mjere koje bi povećale raspoloživi dohodak, no još nema detalja o tom planu. Uz to, ulagači se nadaju da će i vlasti drugih najvećih svjetskih ekonomija uvesti podsticajne monetarne i fiskalne mjere kako bi ublažile negativni uticaj američko-kineskog trgovinskog rata.

No, retorika između Vašingtona i Pekinga još se ne ublažava. Peking je juče poručio da će uzvratiti u slučaju da SAD uvede carine na kineski uvoz i pozvao da se dvije zemlje nađu na pola puta, dok je predsjednik SAD-a Donald Tramp poručio da trgovinski sporazum mora biti postignut ‘pod našim uslovima’. Ulagači su oprezni i zbog toga što američkoj ekonomiji prijeti rizik od recesije, na šta upućuju signali sa tržišta obveznica. U srijedu su, prvi put nakon 12 godina, prinosi na 2-godišnje američke državne obveznice bili veći nego na 10-godišnje obveznice, a ta tzv. inverzija krive prinosa smatra se klasičnim signalom da predstoji recesija. Ta inverzija krive prinosa pojavila se prije svake recesije u posljednjih 50 godina. „No, ulagače može pomalo utješiti to da je sada, za razliku od prethodnih inverzija krive prinosa, Fed već počeo ublažavati monetarnu politiku”, kaže Simon MacAdam, ekonomista u Capital Economics.

Strahovanja od recesije ojačala su zbog slabih ekonomskih pokazatelja iz Kine i Njemačke, što upućuje na slabost najvećih svjetskih ekonomija, koja su, među ostalim, pod pritiskom zbog trgovinskog rata između SAD-a i Kine, neizvjesnosti u vezi Brexita i geopolitičkih tenzija.

Na valutnim tržištima je, pak, dolar ojačao, pa se njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, jutros kreće oko 98,16 bodova, dok je još prije dva dana iznosio oko 97,75 bodova. Pritom je dolar ojačao u odnosu na evropsku valutu, pa je kurs eura skliznuo na 1,1110 dolara, dok je na početku nedjelje iznosio i 1,1230 dolara. No, dolar je oslabio u odnosu na japansku valutu, koja se smatra sigurnijim utočištem za kapital u nesigurnim vremenima, pa se jutros njegova cijena kreće oko 106,10 jena, dok je polovinom nedjelje iznosila 106,40 jena.

 

Check Also

Srbija: Banke počele da naplaćuju proviziju na elektronski plaćene račune

Elektronsko plaćanje računa koje su banke preporučivale građanima kao jednostavnije i povoljnije, odnosno bez provizija, …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *