Testiranje podmorskog kabla ide po planu, a kada se sve završi i pusti u rad, što se očekuje do kraja godine, svako ko bude želio da izvozi struju iz ovog dijela Evrope, moraće to da radi preko Crne Gore, kaže za Prvu ministarka ekonomije Dragica Sekulić.
Kaže da je Ministarstvo na jesen izaći sa prijedlogom o tome koje male hidroelektrane će nastaviti sa radom, a koje ne. Poručuje da neće biti gradnje tamo gdje ih ne želi lokalno stanovništvo.
Najvažniji eneregtski projekat u Crnoj Gori – podmorski kabl do kraja godine biće pušten u rad. Ministarka ekonomije Dragica Sekulić objašnjava da to znači da svako, ko bude želio da izvozi struju iz ovog dijela Evrope ka Zapadu – moraće da radi preko naše zemlje.
“Podmorski kabl je trenutno u probnom radu, testira se sva oprema, i sve ide po planu i sto se tiče dinamike i struke. Naše očekivanje je da će kabl biti pušten u komercijalni rad.”, kaže Sekulić.
Plan je, kaže Sekulić, da Crna Gora ima dobar i pouzdan energetski sistem, koji će moći da građanima i privredi obezbijedi dovoljne količine energije. Za to je, kako kaže, pored obnovljivih izvora energije, važna i Termoelektrana, za koju je raspisan tender za ekološku rekonstukciju.
“Sigurno da termoelktrana neće više biti zagađivač kao što je bila do sada, nego da će u kombinaciji sa obnovljim izvorima energije, davati jedan dobar i pouzdan i siguran miks za snabdijevanje naših građana električnom energijom”, dodaje.
Ministarstvo će na jesen izaći sa prijedlozima koje male hidroelekrane će nastaviti sa radom i izgradnjom, nakon što bude završene revizija ugovora o koncesijama. Ono što je sigurno, poručuje Sekulić, neće biti gradnje tamo gdje ih ne želi lokalno stanovništvo.
“Nije namjera ove Vlade, da bilo kakav razvojni projekat, bez obzira što mi zaista smatramo da tu ima dobrih razvojnih projekata…Razvoj se radi po mjeri svojih građana, a ne samo za razvoj radi razvoja, tako da vjerujem da ćemo s jeseni već izaći s nekim rješenjem”, kaže ministarka ekonomije.
Ono što je najvažnije za građane, kaže Sekulić, su investicije u distributivnu mrežu. U naredne tri godine biće uloženo oko 80 miliona eura u izgradnju i zamjenu dalekovoda, stubova, mreže…
