Treba nastaviti smanjenje dažbina na državnom i lokalnom nivou da bi se rasteretila privreda i povećale zarade. Minimalnu zaradu treba postepeno povećavati. Privrednike treba osloboditi poreza na dobit koju reinvestiraju. Potrebne su izmjene zakona o privrednim društvima, o radu i o javnim nabavkama. Podsticati mlade da ostanu u Crnoj Gori. Siva ekonomija je i dalje veliki problem, to je u intervjuu za “Vijesti” kazao predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović.
Nakon dužeg vremena od jula su poslodavcima smanjene dažbine na zarade za dva procenta? Da li smatrate da je to dovoljno i da li su u Crnoj Gori velika opterećenja za privredu kroz razne poreze, prireze, takse… sa državnog i lokalnog nivoa? Da li postoje mogućnosti za njihovo smanjenje?
U cilju rasterećenja privrede i unapređenja ukupnog poslovnog ambijenta, Privredna komora Crne Gore kontinuirano prati i analizira propise sa aspekta njihovog uticaja na poslovanje, te inicira izmjene u cilju stvaranja povoljnih uslova za dinamičan privredni rast.
U okviru Analize poslovanja privrede 2018, koju je pripremila Stručna služba Komore, a koja je razmatrana sa najvišim predstavnicima Vlade, konstatovano je da troškovi rada predstavljaju značajno opterećenje za poslovanje privrednih subjekata. S tim u vezi, uputili smo inicijativu donosiocima odluka da se smanje doprinosi na zarade, te da se poveća minimalna cijena rada. To je rezultiralo povećanjem minimalne zarade na 222 eura i smanjenjem doprinosa za zdravstveno osiguranje za 2 procentna poena.
Takođe, privrednici su u više navrata ukazivali na činjenicu da ograničenje poslovanju predstavljaju brojne takse i naknade na državnom i lokalnom nivou. S tim u vezi, inicirali smo donošenje novog Zakona o administrativnim taksama kojim je ukinuto 49, odnosno smanjeno 72 od ukupnog broja taksi. Zakonom o lokalnim komunalnim taksama smanjen je broj osnova za uvođenje taksi i utvrđeni su njihovi maksimalni iznosi, što će onemogućiti lokalne samouprave da povećavaju ove vrste nameta preko utvrđene granice i time povećavaju troškove poslovanja. Pored navedenog, Komora je inicirala izmjene Zakona o turističkim organizacijama čime je izmijenjen način obračuna doprinosa, te će se isti određivati u zavisnosti od poslovnog rezultata ostvarenog u prethodnoj godini, a ne na osnovu ostvarenih prihoda, kako je to bilo do sada.
Privredna komora Crne Gore pozdravlja sve ove izmjene i spremnost donosilaca odluka da izađu u susret našim zahtjevima. Svakako, smatramo da treba nastaviti aktivnosti u pravcu rasterećenja poslovanja, smanjenja troškova rada, uz istovremeno proširenje poreske osnovice, što će doprinijeti poboljšanju sveukupnog poslovnog ambijenta. Takođe, potrebno je nastaviti aktivnosti na unapređenju sistemskih propisa prije svega, Zakona o privrednim društvima, Zakona o radu, kao i Zakona o javnim nabavkama.
U javnoj upravi radi 52 hiljade zaposlenih, imamo 130 hiljada penzionera i oko 40 hiljada korisnika raznih socijalnih naknada, dok je oko 15 hiljada poslodavaca sa oko 120 hiljada radnika u privredi koji koliko toliko redovno plaćaju poreze i doprinose. Da li je to po Vašem mišljenjuma održiv sistem?
Vlada Crne Gore, kao kreator ekonomske politike, sprovodi mjere i aktivnosti koje doprinose funkcionisanju cjelokupnog sistema i njegovoj održivosti.
S tim u vezi, svjedoci smo pozitivnih trendova na tržištu rada, što je posljedica rasta ekonomske aktivnosti i povećane tražnje za radnom snagom. U prvih šest mjeseci 2019. zaposlenost je veća 8,9% u odnosu na isti period prethodne godine. Stopa nezaposlenosti i dalje bilježi trend smanjenja, tako da je na početku avgusta iznosila 14,9%, dok je u istom periodu prethodne godine iznosila 17,9%. Pored navedenog, u cilju smanjenja nezaposlenosti, Vlada Crne Gore ulaže intenzivne napore da stvori uslove za otvaranje novih radnih mjesta u privatnom sektoru, čemu, između ostalog, doprinose i sektorske reforme u poljoprivredi, turizmu i informaciono-komunikacionim tehnologijama.
Proaktivna državna politika usmjerena je u pravcu podrške poboljšanju produktivnosti i konkurentnosti crnogorskih preduzeća na globalnom tržištu, usvajanja novih tehnologija, unapređenja mehanizama za podršku inovacijama, promocije preduzetništva, razvoja novih proizvoda i usluga za izvoz, kao i olakšavanja pristupa finansiranju. Takođe, unapređenje socijalne politike i politike rada, kao i jačanje efikasnosti sektora obrazovanja značajno doprinose razvoju privatnog sektora.
Reforma javnog sektora kroz optimizaciju broja zaposlenih mora se posmatrati u kontekstu unapređenja efikasnosti uprave uz uvažavanje principa finansijske održivosti. Radi se o dugotrajnom procesu čije rezultate možemo očekivati u narednom periodu.
Kada je riječ o poslovanju privrede, napomenuo bih da je u prethodnoj godini, shodno podacima iz predatih finansijskih iskaza, u Crnoj Gori poslovalo 21.989 privrednih subjekata koji su zapošljavali 124.966 radnika.
Koliki problem privrednicima predstavljaju odlasci mladih radnika u inostranstvo i šta se može preduzeti povodom toga? Koje grane privrede su ugrožene zbog toga?
Nedostatak kvalifikovane radne snage je problem sa kojim se susreću sve privrede regiona, a obezbjeđivanje iste u skladu sa potrebama tržišta, jedan je od osnovnih preduslova za ubrzan ekonomski rast. Posljednjih decenija, usljed transformacije privrede, dominantan je rast sektora usluga i trgovine u ukupnoj ekonomiji, pa je potrebno da tržište rada i obrazovni sistem prate ove promjene. U prevazilaženju ovog izazova, treba napomenuti i važnost sistema dualnog obrazovanja kojim se uspostavljaju kvalitetnije veze između privrede i tržišta rada.
Privredna komora jedan je od inicijatora uvođenja dualnog sistema obrazovanja u Crnoj Gori. U prethodne dvije školske godine upisan je 591 učenik, koji će u okviru 26 škola pohađati 19 obrazovnih programa. U ovaj proces uključeno je 285 poslodavaca. U cilju podsticanja učenika da se upisuju na obrazovne programe, koje je tržište rada prepoznalo kao deficitarne, u ovoj školskoj godini dodijeljeno je 300 stipendija, od čega je 30 obezbijedila Privredna komora Crne Gore.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno povećanje konkurentnosti privrede, Vlada podstiče kroz primjenu Uredbe o dodjeli sredstava za podsticanje direktnih investicija i unapređenje konkurentnosti privrede. Pored toga, potrebno je intenzivirati rad sa poslodavcima u cilju njihovog boljeg informisanja, motivisanja i animiranja da zapošljavaju domaću radnu snagu koristeći povoljnosti utvrđene projektom “Zaposlimo naše mlade na sezonskim poslovima”, kao i one propisane Uredbom o subvencijama za zapošljavanje određenih kategorija nezaposlenih lica.
Takođe, Zavod za zapošljavanje Crne Gore realizuje mjere aktivne politike zapošljavanja, kao što su obrazovanje i stručno osposobljavanje, krediti za samozapošljavanje, te profesionalna rehabilitacija i grantovi za zapošljavanje osoba sa invaliditetom.
Doprinos rješavanju problema nedostatka radne snage, posebno u turizmu, moglo bi dati formiranje Studentske zadruge, preko koje bi poslodavci angažovali studente i na njihovu zaradu plaćali porez.
Potrebno je sagledati mogućnost dopune Zakona o radu s ciljem uvođenja kategorije tzv. „stalnih sezonskih radnika“. Na ovaj način bi se motivisala nezaposlena lica da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje. U Hrvatskoj stalni sezonski radnici rade kod poslodavca najmanje 6 mjeseci, a za ostale mjesece im se uplaćuje 60% bruto zarade i to tri mjeseca poslodavac i tri mjeseca Zavod za zapošljavanje.
Unija poslodavaca u BiH je uradila analizu čiji je jedan od zaključaka da mladi ne bi odlazili kada bi imali platu od najmanje 500-600 eura, stabilan ugovor o radu i šansu da riješe stambeno pitanje. Drugi njihov zaključak je da bi oni mogli obezbijediti veće plate ako im budu značajno smanjene dažbine. Da li je i u Crnoj Gori slična situacija i da li bi ovo mogao biti put za rješenje problema?
Bosna i Hercegovina, zbog svoje specifičnosti, različitosti privrede i socio-ekonomskih uslova teško da može biti parametar – model sa kojim se treba porediti. Situacija u Crnoj Gori je značajno drugačija, povoljnija, što potvrđuje kontinuirani rast ekonomije, rast u većini sektora privredne djelatnosti, te pozitivni trendovi na tržištu rada – povećanje zarada, broja zaposlenih, te smanjenje stope nezaposlenosti.
Prevazilaženje izazova na tržištu rada zahtijeva dalje smanjenje troškova rada prevashodno u dijelu doprinosa na zarade, što će doprinijeti većoj zaposlenosti, smanjenju sive ekonomije i otvaranju novih radnih mjesta. Takođe, važnim smatram i obezbjeđivanje veće fleksibilnosti tržišta rada kroz lakoću otkazivanja ugovora o radu u slučaju kada radnik ne opravdava razloge zbog kojih je zaposlen. Upravo na ovaj način kvalitetnim mladim ljudima biće omogućeno da lako i brzo dođu do posla, te da isti zadrže ukoliko pokažu kompetencije i vještine potrebne za obavljanje posla koje cijeni svaki odgovorni poslodavac.
Koji su stavovi Privredne komore o povećanju minimalne zarade sada i najave o nastavku njenog povećavanja? Da li je to dobar način za definisanje ove problematike za privredu i da li bi rast minimalne zarade trebalo da prati i smanjenje dažbina ili uvođenje neoporezivog dijela zarade?
Kao što sam već pomeno u odgovoru na prethodna pitanja, Privredna komora Crne Gore je inicirala povećanje minimalne zarade, te smanjenje troškova rada jer vjerujemo da se na ovaj način može uticati na smanjenje obima sive ekonomije, rasterećenje poslovanja privrede i jačanje konkurentnosti. Povećanje minimalne zarade na 222 eura, praćeno istovremenim smanjenjem doprinosa za zdravstveno osiguranje koji se obračunavaju na teret poslodavaca za dva procenta, predstavlja pozitivan pomak u smjeru suzbijanja aktivnosti u sivoj zoni i poboljšanju sveukupnog poslovnog ambijenta.
U narednom periodu potrebno je analizirati efekte ovih mjera i raditi na daljem povećanju minimalne zarade i dodatnom smanjenju troškova rada. Shodno tome, očekujemo dalje povećanje minimalne zarade koje treba da prati i smanjenje doprinosa. Smatramo da, u cilju povećanja proizvodnje i otvaranja novih radnih mjesta, treba sagledati mogućnost da se privredni subjekti oslobode plaćanja poreza na dobit koju reinvestiraju u proširenje proizvodnih kapaciteta i unapređenje tehnološkog procesa.
Privredna komora smatra da ovakve promjene u poreskoj politici, kroz pronalaženje prostora za proširenje poreske osnovice mogu doprinijeti jačanju konkurentnosti domaće privrede i povećanju potencijala za njen rast.
Neradna nedjelja je dobra odluka, promet će se preliti na druge dane
Na inicijativu Odbora za trgovinu Privredne komore usvojen je zakon kojim će od septembra biti zabranjen rad nedjeljom i državnim praznicima u trgovini uz mali broj izuzetaka. Tržni centri najavili su žalbu Ustavnom sudu. Da li smatrate da je usvojeno zakonsko rješenje dobro i da će ipak uspješno zaživjeti?
Inicijativa za uvođenje neradne nedjelje potekla je od Odbora udruženja trgovine Privredne komore u oktobru prethodne godine. Sa tim stavom i zaključcima smo se obratili Ministarstvu ekonomije koje je kroz izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini implementiralo ove zahtjeve privrednika.
Predstavnici sektora trgovine koji su inicirali donošenje ove odluke, iznijeli su argumente, da će neradna nedjelja u znatnoj mjeri uticati na povećanje produktivnosti rada, radnici će biti zadovoljniji i odgovorniji prema radnim zadacima, provodiće i planirati više vremena sa porodicom, poslodavci će razviti mnogo veću društvenu odgovornost, smanjiće se troškovi angažovanja dodatne radne snage, smanjiće se tekući troškovi održavanja i redovni troškovi usluga (električna energija, grijanje, komunalije i sl.).
Uvjerenja smo da će se prihodi ostvarivani nedjeljom preliti na druge dane.
Siva ekonomija je 25 do 30 odsto BDP-a i ostaje najveći problem
Koliko siva ekonomija sada predstavlja problem legalnim privrednicima i kako se boriti protiv nje? Da li su tačne neke ocjene poslodavaca da nelegalne niko ne dira, a da su prijavljeni poslodavci prečesto na meti inspekcija?
Siva ekonomija je problem sa kojim se suočavaju sve zemlje, a koja negativno utiče na uslove poslovanja, poresku disciplinu i javne prihode. Nivo sive ekonomije jako je teško izmjeriti. U dijelu istraživanja koja su se bavila pitanjem neformalnog rada, ističe se podatak da posljednjih desetak godina stopa neformalne zaposlenosti iznosi oko trećine ukupno radno angažovanih, stoga se procjenjuje da se siva ekonomija kreće od 25 do 30% BDP-a.
Siva ekonomija i nelojalna konkurencija i dalje ostaju najveće prepreke povećanju nivoa konkurentnosti domaće privrede. Najefikasniji odgovor na suzbijanje sive ekonomije je unapređenje poreskog sistema koji je treba da bude baziran na jednostavnim zakonskim rješenjima. Poštovanjem principa predvidivosti uslova privređivanja i dosljednom primjenom propisa, značajno bi se doprinijelo rješavanju ovog problema, što bi imalo pozitivan efekat na cjelokupnu ekonomiju.
Negativan uticaj sive ekonomije na privredu većinom se manifestuje kroz promet proizvoda i usluga u neregistrovanim objektima, rad “na crno”, primanje dijela zarade “na ruke”, nelegalan rad nerezidenata i nelegalnu prodaju putem interneta, odnosno društvenih mreža.
Izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijskom nadzoru iz 2018. godine omogućeno je inspektorima da kontrolišu privatne/stambene prostore kada postoje indicije da se u istom vrše radnje prekršaja, odnosno obavlja nelegalna djelatnost, čime na “meti” inspekcija više nisu samo registrovani privredni subjekti. Privredna komora snažno podržava borbu protiv sive ekonomije, te promoviše legalno i odgovorno poslovanje svojih članica.
U cilju smanjenja obima sive ekonomije, Vlada je formirala Komisiju za borbu protiv sive ekonomije, u kojoj participiraju predstavnici privrede, kao i operativne timove sastavljene od predstavnika nadležnih organa i institucija. S tim u vezi, intenzivirane su aktivnosti u pravcu unapređenja propisa i otklanjanja nejasnoća i nedoumica u njihovoj primjeni, zatim jačanja kapaciteta inspekcijskih organa, kao i smanjenja neformalne zaposlenosti na tržištu rada.
