Na kraju prvog kvartala 2019. godine, prema preliminarnim podacima Ministarstva finansija, državni dug iznosi 3.179,38 mil. € ili 66,19% BDP-a. Od navedenog iznosa, spoljni dug iznosi 2.800,74 mil. €, odnosno 58,31% BDP-a, dok domaći dug iznosi 378,64 mil. € odnosno 7,88% BDP-a, navodi se u smjernicama makroekonomske i fiskalne politike za period 2019. – 2022. koje je pripremilo Ministarstvo finansija.
“Depoziti na kraju prvog kvartala 2019. godine, uključujući zlato, iznosili su 253,7 mil. € ili 5,28% BDP-a. Ukupno, sa depozitima, državni dug je na kraju prvog kvartala 2019.iznosio 60,91% BDP-a”, ističe se u dokumentu koji je Vlada usvojila početkom avgusta.
Prema Zakonu o budžetu za 2019. godinu, u tekućoj godini planirano je zaduženje za finansiranje budžeta, otplate duga i stvaranje rezerve u ukupnom iznosu od 556,00 mil. €. Planirano je zaduženje na domaćem tržištu, emisijom domaćih obveznica do 190,00 mil. €. U slučaju da se ne ostvari ciljana vrijednost, preostali iznos bi bio obezbijeđen zaduženjem kod komercijalnih banaka, ili na inostranom tržištu.
Ministarstvo finansija je 22. i 23. aprila 2019. godine, emitovalo obveznice u iznosu od 190 mil. €, uz mogućnost realizacije emisije u više tranši. Od ovog iznosa, 150 mil. € emitovano je sa rokom dospijeća od 5 godina i kamatnom stopom od 3%, dok je 50 mil. € emitovano sa rokom dospijeća od 7 godina i kamatnom stopom od 3,5%. Prema podacima Ministarstva finansija, do 25. aprila 2019. godine, prodato je 74,77 mil. €. Obveznice se mogu emitovati tokom godine do ostvarenja ukupnog iznosa, ili do završetka kalendarske godine.
Osim toga, prema Zakonu o budžetu za 2019. godinu, za potrebe refinansiranja i stvaranja rezerve, Vlada može, u 2019. godini, zaključiti kreditni aranžman sa finansijskim insitucijama, kroz emisiju obveznica na domaćem ili međunarodnom tržištu u iznosu do 250 mil. €, uz garanciju Svjetske banke (Policy Based Guarantee – PBG). Ukoliko se nastavi pozitivan trend na međunarodnom tržištu, Ministarstvo finansija razmatra mogućnost emisije euroobveznica u 2019. godini. Ova aktivnost bila bi usmjerena na obezbjeđenje što povoljnijih sredstava u cilju regulisanja obaveza koje pristižu u 2020. godini. Imajući u vidu povoljnu situaciju i najave tržišta da može doći do promjene kamatnih stopa u narednom periodu, Ministarstvo finansija namjerava da obezbijedi sredstva pod što povoljnijim uslovima.
U cilju stvaranja pravnih pretpostavki za potencijalnu realizaciju pomenute transakcije, Vlada je usvojila 11. jula utvrdila Prijedlog izmjenama i dopuna Zakona o budžetu za 2019. godinu.
“Kada je riječ o najvećem infrastrukturnom projektu u Crnoj Gori, od planiranih 220 miliona eura za izgradnju prioritetne dionice autoputa u 2019. godini, 180 miliona biće obezbijeđeno iz kreditnog aranžmana sa kineskom EXIM bankom. Za realizaciju ovog projekta, u prvom kvartalu 2019. godine povučeno je 49,96 mil. USD, odnosno 44,475 mil. €”, precizirano je u dokumentu.
Kretanje državnog i javnog duga u periodu 2019-2022. godine
U 2019. godini, očekuje se blago smanjenje duga. Naime, refinansiranjem euroobveznica emitovanih u 2014. godini, a koje dospijevaju u 2019. godini, vrijednost otplate duga po ovom osnovu smanjio se za 110,90 miliona eura i sada iznosi oko 169,10 miliona eura, umjesto ranije predviđenih 280,00 miliona eura. Takođe, tokom 2019. godine, nastaviće se povlačenje sredstava iz kredita sa kineskom EXIM bankom, za izgradnju prioritetne dionice autoputa, zbog čega će dug u nominalnom iznosu biti približno isti onom sa kraja 2018. godine.
Očekuje se da će državni dug (bruto) na kraju 2019. godine iznositi 76,0% BDP-a, dok će javni dug kao % BDP-a iznositi oko 78,4% BDP-a. Neto javni dug će iznositi 67% BDP-a na kraju 2019.godine.
Očekuje se da će postepeno opadanje državnog i javnog duga karakterisati 2020. godinu, što je uzrokovano refinansiranjem duga po osnovu obveznica koje dospijevaju u toj godini. Naime, obveznice emitovane u 2015. godini (u vrijednosti od 500,0 miliona eura) dospijevaju 2020. godine. Iznos duga po osnovu ove emisije iz 2015.godine, smanjen je u 2018. godini, putem refinansiranja, za oko 178,9 miliona eura, i sada iznosi oko 321,1 miliona eura.
Posmatrano u bruto iznosu, vrijednost državnog duga u 2020. godini iznosiće oko 3.396,4 miliona eura, odnosno 68,0% BDP-a, dok se očekuje da javni dug dostigne iznos od 3.512,1 miliona eura, odnosno 70,3% BDP-a. Neto javni dug će na kraju 2020.godine iznositi 3.214,4 miliona eura ili 64,3% BDP-a.
Što se tiče 2021. godine, očekuje se nastavak trenda opadanja nivoa državnog duga, pa se procjenjuje da će (u bruto iznosu) na kraju 2021. godine vrijednost državnog duga dostići iznos od 3.088,7 miliona eura, odnosno 59,4% BDP-a, dok će bruto javni dug iznositi oko 3.204,4 miliona eura, odnosno 61,7% BDP-a procijenjenog za 2021. godinu. Neto javni dug se na kraju 2021.godine projektuje u iznosu od 3.156,7 miliona eura ili 60,7% BDP.
Procjenjeni državni dug u 2022. godini iznosiće 3.073,8 miliona eura (u bruto iznosu), odnosno 56,4 % BDP-a, dok će bruto javni dug iznositi oko 3.189,5 miliona eura, odnosno 58,5% BDPa procijenjenog za 2022. godinu. Neto javni dug na kraju 2022.godine se projektuje u iznosu od 3.141,8 milona eura ili 57,6% BDP-a.
Procijenjena nedostajuća sredstva u 2020. godini iznosiće 529,4 miliona eura, od čega se najveći dio odnosi na otplatu obveznica emitovanih u 2015. godini, koje dospijevaju u 2020. godini u iznosu od oko 321,0 miliona eura, dok će se preostali iznos odnositi na potrebe finansiranja duga koji dospijeva u 2020. godini i finansiranje kapitalnog budžeta.
Povoljnije prilike, u pogledu nedostajućih sredstava, Crnu Goru očekuju u 2021. i 2022. godini, imajući u vidu da se u navedenom periodu očekuje značajno smanjenje nedostajućih sredstava i iznosiće oko 310,4 miliona eura u 2021. godini i 183,2 miliona eura u 2022. godini. Nedostajuća sredstva biće obezbijeđena zaduženjem na međunarodnom tržištu.
Pored već realizovanog kreditnog aranžmana uz garanciju Svjetske banke zasnovane na javnoj politici (Policy Based Gauarantee – PBG) u 2018. godini, postoji mogućnost zaključenja novog aranžmana ove vrste za potrebe finansiranja budžeta. Predstavnici Svjetske banke i Crne Gore su, u 2018. godini, započeli pregovore o zaključenju ovog aranžmana, kao i ispunjenje pretpostavki za njegovu realizaciju koje su sadržane u matrici rezultata javnih politika. Cilj je da se, nakon sticanja uslova za to, zaključi kreditni aranžman u istoj ili većoj vrijednosti u odnosu na prvi PBG, koji je iznosio 250 miliona eura, a za koji je bila obezbijeđena garancija Svjetske banke od 80 miliona eura.
“Ukoliko se za to ispune odgovarajući uslovi, Vlada će razmotriti mogućnost da se kreditni aranžman uz podršku Svjetske banke (PBG) i emisija euroobveznica realizuje u 2019. godini. U tom dijelu očekuje se postizanje istih ili boljih uslova zaduženja nego što je to bio slučaj kod ove vrste aranžmana koji su realizovani u 2018. godini”, zaključuje se u dokumentu.
