Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošle nedjelje 0,3 odsto, na 98,30 bodova.
Pri tome je američka valuta u odnosu na evropsku ojačala 0,2 odsto pa je cijena eura skliznula na 1,1105 dolara.
U odnosu na japansku valutu, kurs dolara pao je, 1,9 odsto, na 106,60 jena. Dolarov indeks dosegnuo je polovinom nedjelje 98,93 boda, najviši nivo u 26 mjeseci, što se zahvaljuje poruci američke centralne banke da neće žuriti sa smanjenjem kamatnih stopa.
Doduše, čelnici Feda odlučili su na redovnoj sjednici smanjiti ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, u raspon od 2,00 do 2,25 odsto, što je prvo smanjenje cijene novca nakon 10 godina.
No, to se i očekivalo, a podršku dolaru pružila je poruka predsjednika Feda Žeroma Pauela da ovaj rez nije početak dužeg ciklusa smanjenja kamata.
Pauel je kazao da je Fed smanjio kamate zbog usporavanja rasta globalne ekonomije, trgovinskih tenzija i potrebe da se podstakne inflacija koja je vrlo niska. No, istakao je i da ovaj rez ne znači da slijedi nastavak smanjenja kamata.
“Biću jasan – ovo nije početak duge serije smanjenja kamata”, kazao je Pauel. No, dodao je i ovo: “Nisam kazao da će biti samo jedan rez kamata.”
Dolar je, zahvaljujući tome, ojačao jer je dio ulagača očekivao smanjenje kamata za 0,50 postotnih bodova, a u idućih godinu dana čak i za ukupno 1 postotni bod.
No, krajem nedjelje dolar je izgubio dio prethodnih dobitaka jer su ojačale valute koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurnim vremenima, kao što su japanski jen i švajcarski franak.
U fokusu ulagača bila je i britanska funta, čiji je kurs u jednom trenutku skliznuo na otprilike 1,21 dolar, najniži nivo u 30 mjeseci.
