Hotelijeri očigledno znaju da napune svoje kapacitete

Crna Gora je skupa država. Doprinosi su ogromni za ovako tananu ekonomiju i poslove koje mi u turizmu radimo. Mora se proširiti baza onih koji imaju obaveze prema državi i svi treba da ih plaćaju. Onda bi se spustili pojedinačni iznosi tih doprinosa, a samim tim država bi bila mnogo jeftinija za poslovanje, kaže Žarko Radulović.

Da bi jedna zemlja u potpunosti bila turistička destinacija, neophodno je da i njeni građani shvate kakvim bogatstvom su okruženi. To u Crnoj Gori, ipak, nije slučaj jer više nema dijela gdje nećete naići na otpad koji je neko za sobom nemarno ostavio…

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja i suvlasnik Hotelske grupe Montenegro Stars,Žarko Radulović, za Vikend novine ističe da se moramo što prije mijenjati, jer ni državna ni lokalna uprava nisu dužne da građane “uče” elementarnoj kulturi.

“Ponuda Crne Gore može da bude kompletna i kompetentna samo ako mi, njeni građani, koji imamo kuću u Budvi ili u nekom drugom centru gdje borave turisti, pogledamo i povedemo računa što je u našem dvorištu. Ne može u hotelima biti sve sređeno, a van hotela da je haos. Sve mora da prati jedno drugo i tek onda ćemo biti uređena destinacija”, precizira on.

Za njega je dobra popunjenost i rast broja turista koji borave u kolektivnim smještajnim kapacitetima prirodna posljedica dobrog poslovanja ovdašnjih hotela. Kondo hotele smatra neophodnom stepenicom u poboljšanju strukture smještajnih objekata.

“Oni su za investitora najbolja moguća opcija. Međutim, to treba pažljivo pratiti i kada se dostigne potreban nivo ležajeva u takozvanom kolektivnom smještaju odmah prekinuti tu praksu”, ističe sagovornik Vikend novina.

I pored programa ekonomskog državljanstva, prema njegovim riječima, Crna Gora je prilično “negostoljubiva” za mnoge koji ovdje posluju. Ključni problem su velike finansijski obaveze prema državi.

“Kada se proširi baza i spuste pojedinačni iznosi tih doprinosa, i domaći i stranci koji posluju u Crnoj Gori plaćali manje. Time se automatski otvara prostor za povećanje plata svim zaposlenim u našoj zemlji”, zaključuje Radulović.

Statistika do sada pokazuje da je popunjenost hotelskih kapaciteta na izuzetnom nivou. Da li je to rezultat povećanja kapaciteta, koje je promijenilo sliku ili su hoteli zaista toliko puni da se ne može se naći slobodan krevet?

RADULOVIĆ: Ima uticaja i jednog i drugog. Istina, imamo više kreveta, ali to nisu nikakve spektakularne cifre. Recimo, u hotelima sa pet zvjezdica imamo 150 ili 180 kreveta više nego prošle godine. U objektima sa četiri zvjezdice je isto tako, ali su kreveti uglavnom u manjim hotelima. Hotelijeri očigledno znaju da napune svoje kapacitete. To je osnovna stvar.

U poređenju sa situacijom od prije deset godina, da li smo uspjeli da dovedemo našu ponudu na određeni nivo sa kojeg se sada nazire da možemo raditi i na povećanju kompetentnosti u turizmu?

RADULOVIĆ: Sigurno je da smo napredovali u ponudi. Međutim, mora da postoji ujednačenost na nivou cijele države. Ta ponuda može da bude kompletna i kompetentna samo ako mi, njeni građani, koji imamo kuću u Budvi ili u nekom drugom centru gdje borave turisti, pogledamo i povedemo računa što je u našem dvorištu. I hotel, i ta kuća sve je to Crna Gora. Ne može u hotelima biti sve sređeno, a van hotela da je haos. Sve mora da prati jedno drugo i tek onda ćemo biti uređena destinacija.

Kada govorite o uređenosti destinacije, uvijek je preduslov infrastruktura. Da li je komunalna infrastruktura jedina slaba tačka u tom dijelu?

RADULOVIĆ: Infrastrukturu imamo, a tvrdnje da je ona loša iznose se iz političkih razloga. Jedna Nica, Monako, Kan imaju istu infrastrukturu kao mi. Tačnije, put između Nice i Monaka je gori nego što su naši putevi. I ne znam koja to komunalna služba, koja gradska odnosno lokalna institucija može da odradi svoj posao do kraja ako svi u tome ne pomognemo?! Jer, ako nemamo kulturu življenja, ako bacamo smeće na svakom ćošku, ako ne uređujemo svoju okućnicu a ne uređujemo je… O čemu onda pričamo? Nema te lokalne samouprave koja će to da dovede u red svojim službama, ako svi zajedno ne prionemo i ne pomognemo. Pa, u drugim zemljama kažnjavaju ako vam u dvorištu nije podšišana trava.

Da li na neodgovoran odnos prema okruženju možda utiče to što određeni broj ljudi na nekoliko mjeseci mijenja svoje mjesto boravka i odlazi u druge centre da bi radio i zaradio?

RADULOVIĆ: Ne, jer se isto ponašamo i u svojoj kući, i van nje. To je elementarna kultura jednog društva. Ponekad mi se čini da smo društvo pijanih ljudi: nekima je Vlada kriva što su prljave ulice, a ne lokalna samouprava. A lokalna samouprava je kriva što ima građana koje baš briga gdje bacaju smeće, ili rade čak i gore stvari… Svakog građanina Crne Gore izgleda da bi trebalo da prati jedan čistač, ali mislim da bi i tada ljudi svuda bacali smeće.

Prije 30-ak i više godina, u nekadašnjem sistemu, građani su znali koji su dani za izbacivanje smeća, novina i stakla za reciklažu. Da li je takav princip, koji danas smatramo izuzetno potrebnim načinom društvene odgovornosti, mogao da ostane princip ponašanja?

RADULOVIĆ: Sigurno da jeste, ali se na to sada gleda politički. Činjenica je da politika ne treba da diktira kako treba da živimo. Nekima danas ništa ne valja, a sjutra kada budu došli neki drugi sve će im biti idealno. To nije tačno, jer ni danas, ni sjutra ne može biti idealno. Zato moramo realno da otvaramo temu po temu i o njima svi zajedno o njima diskutujemo.

Evo, podsjetiću da sam bio “državni neprijatelj” kada sam se zalagao za dualno obrazovanje. Danas se svi bave tom temom i svi je predstavljaju kao svoju. Sjetite se, zatim, kada sam prije šest-sedam godina zagovarao dolazak niskobudžetnih avio-kompanija. Tadam sam isto bio “državni neprijatelj”, jer sam htio da uništim Montenegro Airlines. Danas se svi radujemo što imamo takvih kompanija i svi osjećamo benefite od njihovog dolaska.

Što mislite o najavljenim turističkim projektima koji su dio programa ekonomskog državljanstva, posebno onim na sjeveru Crne Gore? Da li je to ključ za razvoj ovog dijela zemlje?

RADULOVIĆ: O takvim projektima mislim sve najbolje, jer je to inicijalna kapisla razvoja ne samo sjevera, već i ostatka zemlje. Poslije će sve ići samo od sebe. Ekonomski pasoši su prvi korak i sigurno će dati ono što nam je potrebno. Moram reći da mi nismo izmislili taj sistem, radili su to drugi mnogo prije nas. Trebalo je i mi da uradimo još prije desetak godina, ali je takva odluka ukinuta. Godinu dana kasnije, Malta je sprovela svoj program ekonomskog državljanstva i do sada su na taj način dobili milijarde.

Postoji li još neki preduslov poput poreza ili drugih obaveza kompanija prema državi koji bi mogao da olakša poslovanja?

RADULOVIĆ: Porezi i slični nameti kod nas su veliki. Kad to pogledamo, Crna Gora je skupa država. Doprinosi su ogromni za ovako tananu ekonomiju i poslove koje mi u turizmu radimo. Naplata obaveza prema državi godinama je bila loša. Da bi se to u buduće izbjeglo, mora se proširiti baza onih koji imaju obaveze prema državi i svi treba da ih plaćaju. Onda bi mogli da se spuste pojedinačni iznosi tih doprinosa, a samim tim bi država bila mnogo jeftinija za poslovanje. To takođe znači da bi i domaći i stranci koji posluju u Crnoj Gori plaćali manje, ali morali bi svi da plaćaju. Ovakvim rješenjima se automatski otvara prostor za povećanje plata svim zaposlenim u našoj zemlji.

Ne možete više od 35 odsto bruto prihoda davati za troškove rada, jer će vam u protivnom propasti biznis. Mogu vam dati vlastiti primjer: u Hotelskoj grupi Montenegro Stars dajemo 31 odsto na plate i i dalje ne mogu biti zadovoljan ukupnim rezultatima poslovanja. Dakle, kada bismo smanjili nivo doprinosa koji sada imamo, to bi se automatski prelilo na plate i povećalo ih.

Da li bi posljedica ovakvog rasta plata bila i ta da obrazovani kadar manje napušta Crnu Goru u potrazi za boljim poslom?

RADULOVIĆ: Vjerovatno. Onima koji se sada na to odlučuju želim sretan put i sve najbolje. Ali, u porodici imam takvo iskustvo brata koji radi i živi u Njemačkoj, koji već 40 godina čeka dan da ode u penziju i vrati se u Crnu Goru. Neka i oni na to računaju. Možda će takvim radom steći više novca, ali neće imati to zadovoljstvo kao da rade u svojoj državi. Patiće i vući će ih nostalgija. Neka se spreme, jer je to jako teško… Kada radite mjesecima, a nemate vremena da odmorite, da izađete, s nekim kafu popijete jako je teško. Na kraju, to je mjera koliko hoće i na što da pristanu.

Da li će se promijeniti struktura popunjenosti hotelskih kapaciteta sada kada smo uveli kondo hotele što je najsličnije izdavanju privatnog smještaja u ovaj segment turističkog poslovanja?

RADULOVIĆ: Kondo hoteli su iznuđena i nužna mjera u ovom trenutku, jer nama definitivno nedostaju kreveti u hotelima. Oni su za investitora najbolja moguća opcija, jer ih prodaje i brže vraća ulaganja. Međutim, to treba pažljivo pratiti i kada se dostigne potreban nivo ležajeva u hotelima, treba odmah prekinuti tu praksu. Od tada mogu da se grade samo pravi hoteli. Turistički rizorti su, s druge strane, dobar način turističkog razvoja za sve osim za investitore. To je idealna varijanta ulaganja i za državu i za lokalnu samoupravu.

ŠTO PRIJE UKINUTI VIZE ZA KINEZE

Da li je Crna Gora dovoljno otvorena zemlja za dolazak turista?

RADULOVIĆ: Današnji problem je nepostojanje bezviznog režima za državljane Kine. U ministarstvima unutrašnjih i vanjskih poslova se naoštre kada ih zbog toga napadam. I dalje ću to raditi, jer nisu adekvatno reagovali onda kada je trebalo. Limitirali su nam razvoj kada je u pitanju turizam, jer Kinezi sada iz godine u godinu sve više dolaze i njihov broj raste po 300 odsto. Vidite i sami da su destinacije iz kojih u Crnu Goru dolazi najveći broj gostiju one zemlje odakle se ovdje dolazi bez viza. Nema drugog načina za dovođenje gostiju, jer ako im treba viza na njih zaboravite. Kinesko tržište je ogromno, njihovi državljani bi došli, ali ne mogu jer su im potrebe vize… Nikada to nisam mogao da shvatim, niti ću.

U turizmu će raditi samo kompetentni

Koja je ključna tendencija u poslovanju u turizmu tokom narednih godina?

RADULOVIĆ: U narednom periodu u turizmu će se tražiti maksimalan stepen vještine. Dakle, potrebna je izuzetna kompetentnost da biste mogli da radite ovaj posao. Neće biti kao do sada: prodavali ste paprike, dobro radili i zaradili velike pare, i onda napravili hotel kojim sada upravljate… Dalje više neće moći tako, a to se ne odnosi samo na hotele. Isto je i sa restoranima i svime što ima veze sa turizmom. Sve više će se tražiti kompetentnost u onome što radite.

Check Also

Hrvatska: Sezona već na 70 posto prošlogodišnjeg rezultata

Prema prvim preliminarnim podacima sistema eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnom i nekomercijalnom …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *