Hrvatska narodna banka u 2018. godini poslovala sa minusom od 468 miliona kuna

Dodajte komentar

Hrvatska narodna banka (HNB) podvukla je crtu pod 2018. godinu s 468,4 miliona kuna gubitka pa će i drugu godinu zaredom državna blagajna ostati bez finansijske injekcije dijela viška prihoda nad rashodima. Iz izvještaja centralne banke može se iščitati da su kao i 2017. na rezultat uticale kursne oscilacije; kurs euro/kuna zabilježio je pad, a kurs dolar/kuna rast.

U ekonomskom smislu, u 2018. nastavljen je rast, ali je zamah usporio zbog slabijeg izvoza, dok su veća zaposlenost, rast optimizma i jače zaduživanje gurali prema gore ličnu potrošnju i BDP. Inflacija je blago ubrzala, uz znatan višak u platnom bilansu zbog turističkih eura i jačeg korištenja EU fondova kuna je bila pod aprecijacijskim pritiskom. Proračun je ostvario višak, a inostrani dug nastavio se smanjivati, kao i omjer javnog duga i BDP-a. U tim uslovima monetarna politika ostala je ekspanzivna, a kamatne stope banaka (na kredite i štednju) nastavile padati.

HNB je održavala kurs stabilnim, sprečavajući aprecijaciju, otkupivši rekordnih 1,83 milijarde eura od banaka “natiskavši” istovremeno 13,6 milijardi kuna. Time je ostvaren drugi najveći godišnji prirast rezervi koje su na kraju decembra dosegnule 17,4 milijarde eura. “Zarada ostvarena upravljanjem rezervi presudno određuje ukupan finansijski rezultat HNB-a. Uprkos istorijsko niskim, a u slučaju eura i negativnim, kamatnim stopama ostvaren je pozitivan rezultat od 62,1 miliona eura ili 460,9 miliona kuna”, rekao je guverner.

Oporavljeni od Agrokora

Banke, čija stabilnost sa inflacijom čine dva temeljna cilja HNB-a, oporavile su se od šoka u Agrokoru, uz rast bruto dobit na 5,6 milijardi kuna i rast imovine na 408 milijardi kuna, dok su loši krediti pali ispod 10 odsto zbog prodaja portfelja.

Uprkos rastu dobiti, operativan rezultat banaka i dalje je pod pritiskom zbog rekordno jeftinog novca. Neto kamatni prihod HNB-a iznosio je 492,6 miliona kuna, uz 28,5 miliona od naknada i provizija. Rashodi su iznosili 90,8 miliona kuna, dok su troškovi poslovanja oko 374 miliona kuna. Od toga su troškovi za oko 660 zaposlenih bili 173,6 miliona kuna, materijalni troškovi 103,3 miliona, a izrada novčanica i kovanog novca stajala je 62 miliona kuna.

Izvor: Poslovni.hr

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *