Boka dobila prve ekološke brodove za javni prevoz (foto)

Dodajte komentar

Saobraćanje dva potpuno ekološka broda doprinijeće imidžu Crne Gore kao ekološki prepoznatljive destinacije, rasterećenju drumskog saobraćaja, a oživjeće i tradiciju korišćenja vodenih puteva za pevoz građana i turista u Boki Kotorskoj.

To je saopšteno na svečanosti u Tivtu, povodom porinuća prvih brodova, na solarni i električni pogon za javni prevoz u Boki Kotorskoj u okviru projekta Bella Boka.

Ministar saobraćaja i pomorstva,  Osman Nurković, istakao je da je od trenutka predstavljanja, to ministarstvo ocijenilo projekat Bella Boka kao inovativan i izuzetno bitan, zbog reasterećenja drumskog saobraćaja i zaštite životne sredine.

„Postojanje ovakvog servisa, usluge u vodenom transportu u Bokokotorskom zalivu omogućiće stanovnicima i posjetiocima ovog dijela crnogorskog primorja da se prije orjentišu na brži, jeftiniji, zanimljiviji transport plovilima na električni pogon, što će uticati na manju upotrebu automobila i smanjenje zagađenja gasovima iz automobilskih motora“, objasnio je Nurković.

Crna Gora će, kako je naveo, nakon uspješne realizacije projekta Bella Boka, biti prepoznata kao jedinstven primjer rješavanja gužvi u drumskom saobraćaju kroz ekološki prihvatljivo i održivo rješenje vodenog transporta na brodovima, koji koriste obnovljive izvore energije, prenosi PR Centar.

„Želim vam uspješan početak prevoza putnika plovilima na ovaj pogon, uz zadovoljstvo svih učesnika i korisnika ovog projekta, kao i svih građana, koji će imati čistiji vazduh“, kazao je Nurković.

Direktor kompanije Bella Boka, Rikardo Boneti, kazao je da je na ideju da realizuje sistem javnog ekološkog pomorskog prevoza došao prije nekoliko godina, kada je prvi put radio na realizaciji projekta ekološke valorizacije Perasta.

„Ova obala ima idealnu konfiguraciju, koja ovu vrstu rješenja čini isplativom, zbog čega sam počeo da razrađujem ovu ideju“, rekao je Boneti.

On je istakao da su brodovi udobni, široki, brzi i da stvaraju malo talasa.

„Najmanja verzija u potpunosti koristi solarnu energiju, dok je veća na hibridni pogon, kako bi se povezale veće razdaljine i time došlo do uštede. Prvi dio projekta predviđa korišćenje ova dva broda od ove sezone i izgradnju preostalih sedam u narednih 12 do 18 mjeseci“, rekao je Boneti.

On je naveo da je uloženo i u dva čamca.

„Jedan je sigurnosni i spasilački, a drugi je kompletno solarni i služi za prikupljanje plastike, koja nažalost zagađuje sva svjetska mora“, kazao je Boneti.

Državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Damir Davidović, istakao je da zaštita životne sredine predstavlja suštinsko pitanje održivosti crnogorskog turizma kao važne  privredne grane.

„Koristeći energiju Sunca biće uspostavljen redovan javni prevoz turista i Bokelja, koji na ovom prostoru postoji još od 19. vijeka. Saobraćanjem dva potpuno ekološka broda, Crna Gora se na turističkoj mapi pozicionira kao država visoke ekološke svijesti“, rekao je Davidović.

On je kazao da se mora postići balans između ekonomskog razvoja i očuvanja prirode.

„Ovakvi projekti su dokaz da ujedinjeni u dobroj ideji možemo umiriti ove dvije težnje. Redovna linija koja će saobraćati na svakih 20 minuta uštediće vrijeme turistima i domaćem stanovništvu, a znatno rasteretiti ceste duž naše obale“, smatra Davidović.

Stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori, Daniela Gasparikova, navela je da saobraćaj u Crnoj Gori čini 20 odsto emisija gasova sa efektom staklene bašte, a očekivanja su, kako je dodala, da će taj postotak rasti dostižući 30 odsto do 2030. godine.

Da bi se ubrzao prelazak na održive alternative, kako smatra, Vlada treba da odigra ključnu ulogu i pokaže primjer, kako treba da se ulaže u potrebnu insfrastrukturu i usvoji podsticajne politike i mjere, kako bi privukla investitore, koji cijene životnu sredinu i čija poslovna vizija prevazilazi kratkoročnu dobit.

„Za UNDP, ovi solarni brodovi, samo su jedna od 30 inicijativa koje smo podržali u saradnji sa našim partnerima iz Ministarstva održivog razvoja i turizma i Privredne komore. Naša podrška pokrenula je ulaganja vrijedna više od deset miliona eura u inovativne niskokarbonske incijative“, objasnila je Gasparikova.

Ona je rekla da se nada da će sljedeće godine u isto vrijeme biti „devet ovakvih brodova koji će pružati punu uslugu javnom prevozu na moru“.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore, Vlastimir Golubović, smatra da će projekat doprinijeti imidžu Crne Gore kao ekološki prepoznatljive destinacije, dok će, kako je dodao, za ljude sa primorja imati posebno značenje, jer će oživjeti tradiciju korišćenja vodenih puteva za pevoz građani i turista u Boki Kotorskoj.

„Želim da vjerujem da će sličnih ideja biti još više u vremenu pred nama i da ćemo pokazati da smo dostojni svega što je priroda podarila ovim prostorima, pokazujući da je možemo koristiti ne narušavajući njen besprjekoran sklad“ rekao je Golubović.

Privredna komora je, kako je rekao, veoma posvećena svim aktivnostima, koje su usmjerene na očuvanje okoline, plavi rast i zelenu mobilnost, „stoga će svaka ideja poput ove imati naše puno razumijevanje i podršku“.

Predsjednik Opštine Tivat, Siniša Kusovac, kazao je da ta opština intenzivno podržava projekat još od 2016. godine kada je zajedno sa, kako je rekao, UNDP-om radila na izradi Policentričnog plana održive urbane mobilnosti.

„Put do ovoga nije bio nimalo jednostavan i zahtjevao je velika finansijska ulaganja, ali vjerujemo da ćemo realizacijom ovoga projekta dodatno pozicionirati Tivat, ne samo kao elitnu turističku destinaciju, nego kao ekološku elitnu turističku destinaciju“, kazao je Kusovac.

On je istakao da savremeni turista danas traži mnogo više u smislu turističke ponude.

„Nadam se da će naše Pine ubuduće redovno krasiti brodovi ovog inovativnog projekta, koji će, vjerujem imati karakter linijskog saobraćaja i na taj način doprinijeti smanjenju gasova sa efektom staklene bašte i naravno dodatno rasteretiti drumski saobraćaj“, poručio je Kusovac.

Solarni brod Elettra i hibridni Graciana dio su projekta Bella Boka, a sagradila ih je istoimena kompanija, uz podršku Ministarstva održivog razvoja i turizma, Privredne Komore i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *