Održivo finansiranje društvenog napretka: Triple bottom line bankarstvo

Dok su tradicionalne komercijalne banke fokusirane prevashodno na finansijske performanse, rezultate i na uvećanje vrijednosti za svoje akcionare, jedna manja grupa banaka u svijetu se opredijelila da slijedi koncept „triple bottom line“ ili „3BL“, sa fokusom na socijalne i ekološke ciljeve i aktivnosti, pored ekonomskih. Interesantno je da ove banke često postižu zavidne finansijske rezultate, iako im to nije u primarnom fokusu, što vjerovatno pokazuje da se koncept održivog razvoja koji povezuje ciljeve organizacije sa širim društvenim kontekstom i potrebama društvene zajednice u dugom roku zapravo isplati i u ekonomskom smislu.

Šta je 3BL? Kovanica triple bottom line nastala je devedesetih godina prošlog vijeka. Bottom line uobičajeno u poslovnom žargonu označava rezultat (bilansni rezultat u onom posljednjem redu bilansa – bottom line), a triple označava trostruki, ili 3P, i označava tri dimenzije ovog koncepta:
Ljudi (people) – socijalni uticaj;
Planeta (planet) – uticaj na okruženje;
Prosperitet (prosperity) – ekonomski rezultat, interni i eksterni.

Kod 3BL banaka, ovi principi i dimenzije su sastavni dio poslovnog modela.

Socijalna dimenzija, označava da banka ima za cilj da kreira poslovnu praksu i podrži aktivnosti koje će omogućiti da zaposleni, njihove porodice, klijenti i šira društvena zajednica imaju dugoročne koristi. Stoga se ove banke aktiviraju na polju finansijske inkluzije socijalno ugroženih kategorija, kategorija kojima tradicionalne komercijalne banke ne odobravaju ili teško odobravaju finansiranje, ili recimo finansijske podrške stanovništvu i kompanijama u ruralnim područjima.

Ekološka dimenzija se odnosi na poslovnu praksu koja rezultira smanjenjem negativnog uticaja ili uvećanjem pozitivnog uticaja na ekosistem. Posljednjih godina, sve više banaka uvodi programe zelenog finansiranja (green finance) koji doprinose tom cilju, gdje se plasiraju krediti, garancije, obveznice ili drugi finansijski instrumenti za finansiranje projekata koji imaju pozitivan uticaj na ekosistem.

Prosperitet se odnosi na ekonomski, tj. finansijski rezultat banke posle oduzimanja svih troškova kao i troškova kapitala, kako bi se izmjerila ekonomska vrijednost koju banka generiše i „vraća“ nazad u društvenu zajednicu i na taj način omogućava ekonomski prosperitet šire društvene zajednice (ne isključivo akcionara banke).

„Banke sa vrijednostima“

Jedna manja grupa banaka u svijetu se 2009. godine udružila da osnuje Globalnu alijansu banaka sa vrednostima – GABV (Global Alliance for Banking on Values), s ciljem da se uvedu pozitivne promjene u bankarskom sektoru i kreira alternativa tradicionalnim komercijalnim bankama. GABV se širi iz godine u godinu i danas broji oko 54 finansijskih institucija sa ukupnom aktivom od preko 164 milijarde dolara.

GABV se rukovodi principima koji podrazumijevaju sljedeće:
3BL u centru poslovnog modela banke; banke kao sastavni dio društvene zajednice koje servisiraju realnu ekonomiju i podržavaju nove poslovne modele; dugoročni odnosi sa klijentima i njihovo dubinsko razumijevanje;
Dugoročno i samoodrživo poslovanje, imuno na kratkoročne poremećaje u poslovnom okruženju; transparentna i inkluzivna poslovna kultura koja uključuje sve prethodno navedene principe.

Neophodne promjene tradicionalnih fundamenata poslovanja

I dok principi kojima se rukovode GABV banke djeluju logično i jednostavno za primjenu, njihovo sprovođenje nimalo nije jednostavno jer se suštinski razlikuju u odnosu na tradicionalni koncept poslovanja, uglavnom vrlo usmjeren na kratkoročne finansijske ciljeve. Iako su „banke sa vrijednostima“ fokusirane na neke druge ciljeve, a ne primarno finansijske, zanimljivo je da ove banke često ostvaruju zavidne, ali i održive finansijske rezultate. To vjerovatno pokazuje da se koncept održivog razvoja koji povezuje ciljeve organizacije sa širim društvenim kontekstom i potrebama društvene zajednice u dugom roku zapravo isplati i u ekonomskom smislu.

Globalna finansijska kriza je pokazala nivo ranjivosti tradicionalnih komercijalnih i investicionih banaka, nakon čega je uslijedila lavina regulatornih promjena kako bi se ublažio rizik i smanjila ranjivosti finansijskog sektora. Lekcije naučene tokom krize upravo su ukazale na potrebu promjene fundamenata poslovanja u smjeru principa koje, između ostalog, promoviše GABV, pored regulatornih zaoštravanja. Iako se ove promjene u praksi ne sprovode ni brzo, ni lako, jasno je da su promjene neophodne i da će se sve veći broj banaka i, generalno, korporacija okretati ka „poslovanju sa vrijednostima“.

Dušan Tomić

Autor je partner u odeljenju Poslovnog savjetovanja i Savjetovanja pri poslovnim transakcijama u kompaniji EY za Srbiju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu

*Tekst je prvobitno objavljen u godišnjoj ediciji Finansije TOP časopisa Biznis & Finansije

Check Also

Najviše stranih kompanija u Podgorici

Najviše preduzeća koja su u stranom vlasništvu u Crnoj Gori u prošloj godini bilo je …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *