Izbor Lagarde na čelo ECB-a poraz kritičara niskih kamatnih stopa

Izbor francuske advokatice Christine Madeleine Odette Lagarde za novu šeficu Evropske centralne banke vjerovatno je najvažnija odluka proizašla iz teških pregovora o budućim čelnicima ključnih evropskih institucija; onaj ko vodi centralnu banku zapravo ima najveću autonomiju među svim evropskim institucijama, kao i najviše direktnog uticaja na finansijske i posljedično šire ekonomske tokove.

Oni koji dobro poznaju Christine Lagarde procjenjuju da će ona za evropsku monetarnu politiku značiti kontinuitet u odnosu na ono što je u svom mandatu činio dosadašnji šef ESB-a, Mario Draghi. Drugim riječima, može se reći da je izbor Lagarde za šeficu ESB-a poraz kritičara politike niskih ili negativnih kamatnih stopa kombinovanih s programom tzv. quantitative easinga, odnosno masivnog otkupa hartija od vrijednosti od centralne banke, čime su se upumpavali veliki iznosi u evropsku ekonomiju.

Oštar kritičar

Posebno će morati da pazi na buduće izjave Jensa Wiedmanna, predsjednika Bundesbanke, koji je bio oštar kritičar Draghijevih monetarnih stimulansa procjenjujući da on, pojednostavljeno rečeno, u ekonomiji samo proizvodi veoma veliki broj zavisnika i tako cementira postojeće strukturne probleme.

Poznato je da je Christina Lagard, kao i Weidmann, velika zagovornica strukturnih reformi i iz pozicije šefice MMF-a znala je da upozori da se zemlje u situacijama stagnacije ili ekonomskog pada previše oslanjaju na monetarnu politiku te je uporno zazivala fiskalne i strukturne reforme kako bi pojedinačne nacije postale otpornije na nove financijske ili šire ekonomske šokove. Međutim, iz njenih se novijih javnih poruka vezanih uz monetarnu politiku čini da se neće ustezati od novih monetarnih popuštanja u Draghijevu “whatever it take’s” stilu, pogotovo kad je riječ o rezanju kamata. Konkretno, komentarišući nedavno poteze američkih Federalnih rezervi, procijenila je da je dobro što imaju tzv. data dependent pristup. U prevodu to znači da joj se sviđa što guverner američkog FED-a kaže da će pratiti ekonomske podatke i da će u zavisnosti od njih odlučiti o smanjivanju kamatne stope centralne banke, prenosi Jutarnji list.

Poznato je da je američki FED pod velikim pritiskom predsjednika Trampa znao da spusti kamate, odnosno zaustavi najavljenu normalizaciju američke monetarne politike koja je bila ciljana vraćanju kamata na uobičajene istorijske nivoe i uravnoteženju bilanse FED-a, čime bi se otvorio puno veći manevarski prostor za intervenciju kad ekonomija zapadne u ozbiljne probleme.

Grčka kriza

Hoće li i Lagarde voditi monetarnu politiku olakšavanja prema političkim željama šefova ekonomski najugroženijih evropskih nacija, tek treba vidjeti, ali je scenariji u kojem će štediše i dalje loše prolaziti kad je riječ o kamatama na štednju, svakako vrlo vjerovatan. Uostalom, najzadovoljniji su izborom Lagard u Francuskoj i južnim članicama eurozone jer upravo u tom dijelu zone leže najveći problemi s fiskalnom održivošću i rastom.

Analitičari tvrde da je najveći dobitak za ECB to što je Lagard poznata po svojim pregovaračkim vještinama, a njeno radno iskustvo izvrsne francuske ministarke finansija, kao i osam godina vođenja MMF-a, sigurno će joj nadoknaditi nedostatak ekonomske diplome. Imidž dobre pregovaračice posebno će joj dobro doći u atmosferi zaoštrenih međunarodnih ekonomskih odnosa.

O Lagard valja reći da je za vrijeme najdublje grčke krize javno kritikovala Grke, poručujući im da je došlo vrijeme za naplatu njihovog lagodnog života, ali je isto tako u jednom trenutku porekla sve što je rekla o nužnoj naplati grčkog duga te je jako relativizirala uticaje dotadašnje tvrde ideologije štednje. U MMF-u je i u ocjeni drugih nacija takođe donijela određenu širinu u procjenama situacije u odnosu na dotadašnje doktrine. Govoreći, recimo, nedavno o američkoj ekonomiji, posebno je istakla njihovu najdužu ekspanziju u zabilježenoj istoriji, uobičajeno je prošla kroz ekonomske indikatore, klasično je MMF-ovski upozorila na lokalnu i nacionalnu neodrživost duga, ali i postavila pitanje šire slike polarizacije u prihodima i bogatstvu, erodiranja socijalne mobilnosti, kao i nezadovoljavajućih učinaka obrazovnog i zdravstvenog sistema.

Check Also

Odobrenje za EU: Kriptovalute će imati regulisane indekse

CF Benchmark, vodeći pružalac indeksa kriptovaluta i vlasnik referentne stope CME CF Bitcoin, objavio je …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *