Uspostavljen Data HUB – nacionalno čvorište otvorenih podataka

U okviru projekta Odeon, u Privrednoj komori je konstituisano nacionalno čvorište otvorenih podataka Data HUB, koje će okupiti predstavnike javne uprave, privrede, naučne zajednice i civilnog sektora, saopštili su danas iz te poslovne asocijacije, nakon što su u saradnji sa Ministarstvom javne uprave povodom uspostavljanja Data HUB-a organizovali sastanak.

“Cilj uspostavljanja čvorišta je unapređenje ekosistema otvorenih podataka, koji predstavljaju potencijal u kreiranju novih vrijednosti i doprinose podizanju kvaliteta društva i konkurentnosti crnogorske privrede”, naveli su u PKCG.

Kako su istakli, skup, na kom su učestvovali predstavnici članica Radne grupe za otvorene podatke, institucija i kompanija koje mogu doprinijeti njihovom kvalitetu i kvantitetu, bio je prilika za dobijanje više informacija o konceptu otvorenih podataka, zakonodavnom okviru i aktivnostima koje će se realizovati kroz Data HUB.

“Otvoreni podaci su koncept javno dostupnih podataka na način da ih svaka osoba može slobodno koristiti i objavljivati, bez ograničenja autora ili drugih kontrolnih mehanizama. Pod otvorenim podacima se podrazumijevaju informacije koje nastaju djelovanjem organa javne uprave, a čijom se upotrebom u komercijalne i/ili nekomercijalne svrhe može stvoriti dodatna vrijednost; podaci dostupni na internetu, koji se mogu ponovo upotrijebiti u svrhu različitu od one za koju su nastali, a
objavljuju se u otvorenom i mašinski čitljivom formatu koji je moguće računarski obrađivati i analizirati”, naveli su u PKCG.

Ukazuju da se termin „otvoreni podaci“ primjenjuje od 2008. godine i dobija na popularnosti nakon inicijative pojedinih država da otvore svoje podatke.

“Otvoreni podaci, uz mogućnost preuzimanja, distribucije, prilagođavanja, povezivanja sa drugim podacima, mogu biti integrisani u poslovne procese, proizvode i usluge, čime stvaraju dodatu vrijednost. Otvoreni podaci podstiču inovativnost u kreiranju komercijalnih i nekomercijalnih aplikacija, u službi javnog, privatnog, naučnog i civilnog sektora”, objašnjavaju u Privrednoj komori.

Direktorica Sektora za Projekte Privredne komore Tanja Radusinović je kazala da će zahvaljujući projektu ODEON (Open Data for Open iNovation) ova asocijacija i Data HUB biti dio regionalnog mediteranskog klastera. Riječ je o projektu na kojem su partneri Grčka, Hrvatska, Slovenija, Italija, Francuska, Španija i Crna Gora, odnosno njihovi renomirani instituti, privredne komore i druge institucije koje se bave malim i srednjim preduzećima i povezane su sa inovacijama.

Radusinović je istakla da je Ministarstvo javne uprave prepoznalo značaj ODEON-a i odlučilo da postane pridruženi partner na njegovoj realizaciji. Taj resor je u prethodnoj godini razvio portal otvorenih podataka data.gov.me i značajno doprinio širenju znanja o tome šta oni predstavljaju i kako se mogu koristiti.

“Sa sigurnočću vam mogu reći da će ovaj naš Data HUB zaživjeti na pravi način, te da će korisnici budućih aplikacija formiranih na skupovima podataka, koje će otvoriti institucije i privredna društva, nastaviti da ga šire i unapređuju i kada program bude oficijelno okončan”, rekla je Radusinović.

Ona je predstavila pokazatelje Velike Britanije, koja je najdalje otišla u upotrebi otvorenih podataka. Stečena vrijednost od otvaranja podataka u Velikoj Britaniji je 0,5 odsto rasta bruto domaćeg proizvoda godišnje. Procjena ukupne tržišne vrijednosti otvorenih podataka u EU u prošloj godini je iznosila 210 milijardi eura, a projekcija za 2020. godinu je 286 milijardi eura. Procjena indirektnih ekonomskih dobiti od otvorenih podataka za privredu EU iznosi 1,7 odsto BDP-a.

“Trenutni broj poslova zasnovanih na otvorenim podacima u Evropi je 75.000, a predviđanje za 2020. godinu je 100.000, što predstavlja porast od 35 odsto”, riječi su predstavnice Komore.

Procijenjen broj ušteđenih sati kroz primjenu otvorenih podataka na saobraćaj u Evropi iznosi 629 miliona, a poreski prihod od otvorenih podataka u Evropi iznosi 140 milijardi eura godišnje. Rast BDP-a u zemljama G20 sa inicijativama otvorenih podataka je 1,1 odsto godišnje.

Procjena vrijednosti za javni sektor kroz razvoj digitalnih aplikacija za transport iznosi 720-920 milijardi dolara.

“Ovo je nova oblast koju je potrebno dobro razumjeti, dovoljno istražiti, te koristiti. Mi iz projektnog tima ODEON, Privredne komore, preduzećemo niz aktivnosti, zajedno sa našim pridruženim partnerom, da što više institucija i svih onih koji raspolažu otvorenim podacima dostave ih Ministarstvu javne uprave u mašinski čitljivom formatu”, kazala je Radusinović.

Načelnica Direkcije za interoperabilnost registra i normativne poslove pri Ministarstvu javne uprave Bojana Bajić prezentovala je zakonodavni i strateški okvir koji se odnosi na otvorene podatke. Ona je kazala da je riječ o novini u Crnoj Gori, zasnovanoj na praksi EU.

“Riječ je o neprocjenljivom potencijalu. Nije čudo što se podaci smatraju „naftom 21. vijeka“ i pokretačima digitalne transformacije, o kojoj stalno govorimo,” rekla je Bajić.

Ona je kazala da je normativni dio koji se odnosi na ovu oblast uređen na osnovu strategije, ispunjene su tehničke pretpostavke, a predstoji proces objavljivanja podataka, odnosno formiranja skupova podataka koji će se naći na portalu i biti dostupni svima.

“Cilj javne uprave je da sve što može biti strukturirano u formi tabele bude objavljeno na stranicama našeg portala ili organa vlasti, dostupno građanima i NVO sektoru, kako ne bi postojala potreba za obraćanjem u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama”, objasnila je Bajić.

Portal je uspostavljen, trenutno ima 65 setova podataka, a da bi taj proces napredovao potrebno je da zajednički djeluju sve zainteresovane strane. U EU je na ovom poslu posebno prepoznata uloga novinara koji treba da u skladu sa svojim potrebama utiču na organe vlasti da objavljuju podatke, dodala je ona.

Prema njenim riječima, kroz otvaranje podataka, država podstiče razvoj kreativnog biznisa, ali i dobija dragocjene povratne informacije koje mogu biti od koristi za poboljšanje kvaliteta podataka, bolje razumijevanje potreba korisnika, kvalitetnije formulisanje i sprovođenje javnih politika.

“Namjera nam je jasna. Želimo da otvorimo što više skupova podataka koji će biti dostupni u skladu sa potrebama građana ili privrede. Želimo da mala i srednja preduzeća, programeri, vide interes u preuzimanju podataka i pravljenju aplikacije za njihovo dalje korišćenje. Plan nam je da ove godine održimo jedan, najvjerovatnije dva hakatona, na kojima ćemo ponuditi da se kreiraju aplikacije na bazi dostupnih setova otvorenih podataka”, saopštila je Bajić.

O ciljevima, aktivnostima i mogućnostima ODEON-a govorila je koordinatorka projekta Sandra Perić iz Privredne komore.
Opšti cilj ODEON-a je, kako je kazala, da se testira model i sa njim povezani instrumenti za uspostavljanje klastera otvorenih podataka na nivou projekta (klaster MED) koji bi se sastajao od: MSP, start-up preduzeća i istraživačkih institucija, a koji bi imao kapacitet da razvije preduzetničku, marketinšku i socijalnu vrijednost otvorenih podataka.

“Klaster MED će dobijati podršku od lokalnih održivih pružalaca usluga (čvorišta podataka – tzv. Data HUB) koji mogu da podstaknu institucije da objavljuju dobre otvorene podatke, da pomažu MSP i start-up preduzećima da razvijaju inovativne proizvode i usluge, ojačaju strategiju internacionalizacije, ostvare značajan uticaj na ekonomiju zasnovanu na upotrebi podataka u cilju održivog rasta Mediterana i poboljšanja kvaliteta života”, navela je Perić.

Kako je dodala, specifični ciljevi ODEON-a su da poveća dostupnost slobodnih i kvalitetnih otvorenih podataka, da poveća korišćenje i ponovno korišćenje otvorenih podataka od strane činilaca četvorostruke spirale (univerziteti-privreda-država-civilno društvo) i da podrži privatne i javne činioce zainteresovane za korišćenje i ponovno korišćenje otvorenih podataka u svrhu kreiranja inovativnih usluga.

“ODEON je svoje aktivnosti usmjerio na regionalne/nacionalne vlasti da povećaju sprovođenje politika e-uprave kroz dostupne dobre podatke (javni informacioni sistem); klastere/MSP koji se bave i podacima/digitalnim tehnologijama i strateškim sektorima Programa MED (plavi rast, zeleni rast, kreativne industrije), posredničke organizacije koje će biti obučene da pomažu mladima, novoosnovanim preduzećima i MSP”, naglasila je.

Najvažniji projektni rezultati su da su institucije javne uprave dobile podršku vezano za njihove politike e-uprave – stekle su znanja o otvorenim podacima, njihovoj vrijednosti, kvalitetu i eksploataciji; MSP promovišu ekonomiju zasnovanu na upotrebi podataka (proizvodi i usluge) uz pomoć posredničkih organizacija i jačaju strategije internacionalizacije; projektni partneri promovišu ekonomiju zasnovanu na upotrebi podataka kroz lokalna čvorišta tako što pružaju usluge i javnoj upravi i MSP.

“Naredni koraci su promotivne aktivnosti usmjerene na podizanje svijesti o konceptu otvorenih podataka, potrebi za objavljivanjem i kontinuiranim korišćenjem otvorenih podataka; organizacija radionica za članove čvorišta sa ciljem povećanja znanja o ekonomiji zasnovanoj na podacima, poslovnim vještinama i pristupu finansijama; organizacija radionica za studente, istraživače i preduzetnike za razvoj novih proizvoda i usluga; seminari za posredničke organizacije, donosioce politika i aktere koji se bave inovacijama sa ciljem izgradnje kapaciteta”, kazala je Perić.

Sekretarka Odbora udruženja informacionih i komunikacionih tehnologija Privredne komore i članica projektnog tima Nada Rakočević govorila je o čvorištu podataka – ciljevima, članstvu, aktivnostima i uslugama.

Misija Data HUB-a je, prema njenim riječima, podsticanje kreatora da rade na podizanju kvaliteta i kvantiteta otvorenih podataka, unapređenje znanja o otvorenim podacima, njihovoj vrijednosti, kvalitetu i eksploataciji, podsticanje stvaranja dodate vrijednosti kroz aplikacije, te da se sinergijom dođe do inovativnih rješenja.

“Vizija je da javni i privatni sektor prihvate važnost objavljivanja i valorizacije otvorenih podataka, kreatori obučeni da u odgovarajućoj formi ponude setove podataka koji će biti izvorište inovativnih ideja, IT sektor spreman da ponudi inovativne aplikacije na bazi otvorenih podataka, te da otvoreni podaci, uz mogućnost preuzimanja, distribucije, prilagođavanja, povezivanja sa drugim podacima, budu integrisani u poslovne procese, proizvode i usluge, čime stvaraju dodatu vrijednost”, rekla je Rakočević.

Planirane aktivnosti Data HUB-a biće usmjerene na podizanje svijesti o konceptu otvorenih podataka; podsticanje javne uprave i drugih institucija/kompanija za objavljivanje i unaprjeđenje svojih setova podataka; promociju aplikacija nastalih na bazi otvorenih podataka; organizaciju radionica za članove čvorišta sa ciljem povećanja znanja o ekonomiji zasnovanoj na podacima, poslovnim vještinama i pristupu finansijama; organizaciju edukacija za donosioce odluka, studente, istraživače i preduzetnike za razvoj novih proizvoda i usluga baziranih na resursu otvorenih podataka; saradnja sa partnerskim Data HUB-ovima i druge.

Check Also

Minimalna potrošačka korpa u oktobru iznosila 645,10 eura

Ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe za oktobar ove godine iznosila je 645,10 eura. Od ukupne …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *