Novi udarac za banke: Zbog Basela IV manjak kapitala 135 milijardi eura

Evropski nadzorno tijelo za banke (EBA) znatno je podiglo svoju procjenu kapitala koji će biti potreban bankama u Uniji kako bi ispoštovale ​​nova globalna pravila, što je novi udarac u sektor koji se već bori s različitim teškoćama.

EBA je saopštila  kako će najveće banke u EU imati ukupni manjak kapitala od 135 milijardi eura kako bi se uskladile s reformama u postkriznim pravilima, koje je industrija nazvala Basel IV.

Globalna pravila, dogovorena u decembru 2017., osmišljena su kako bi banke bile otpornije u sljedećoj krizi. Počeće da se sprovode od 2022. godine i biti će na snazi ​​do 2027., dvije decenije nakon početka najgore finansijske krize u generaciji.

EBA-ina zvanična prognoza je loša vijest za banke, uključujući Deutsche Bank, koje su se u velikoj mjeri oslanjale na vlastite interne modele rizika kako bi izračunale koliko bi kapitala trebalo da imaju, a već se bore sa stagnirajućom profitabilnošću.

Kada su pravila sastavila Baselska komisija globalnih bankovnih supervizora, protiv njih su se do posljednjeg trenutka protivile Francuska i Njemačka, koje su se bojale da će reforme nesrazmjerno pogoditi njihove vlastite finansijske institucije.

Analitičari u Citigroupu predviđaju da bi se temeljni kapital Deutsche banka mogao smanjiti za 4,5 postotnih bodova u pokušaju da se uskladi s novim pravilima. To se može uporediti s procjenom EBA-e za najveće evropske banke koje u skladu s novim pravilima u prosjeku trpe pad osnovnog kapitala za 2,8 postotnih bodova.

U cijeloj Uniji, banke će biti podvrgnute povećanju minimalnog kapitala za 24,4 posto kako bi se uskladile s reformama, saopćila je EBA, dodajući kako je povećanje gotovo u cijelosti vođeno velikim bankama na globalnom nivou.

Ovaj iznos predstavlja povećanje od predviđanja EBA-e krajem 2017. godine, kada je konačno dogovoren Basel IV. Naime, u to vrijeme EBA je predviđala da će najveći eropski zajmodavci u prosjeku imati porast od 15,2 posto.
Ozbiljnija prognoza djelomično je objašnjena jer je EBA-ina najnovija procjena imala učinke iz kapitalnih dodataka koje su supervizori nametnuli pojedinim bankama.

“Ukupni manjak kapitala je oko 135 milijardi eura, gotovo u cijelosti u velikim bankama, a taj bi se deficit smanjio na 58,7 milijardi eura ako bi banke zadržale dobit (na temelju podataka iz razdoblja 2014.-18.) tokom tranzicionog razdoblja”, obrazložila je EBA, dodajući kako je njena prognoza konzervativna.

Nasuprot tome, kada su prvobitna pravila Basel III dogovorena nakon krize, banke su imale manjak kapitala od 277 milijardi eura.

EBA, koja je nedavno preselila svoje sjedište u Pariz iz Londona zbog Brexita, regulator je banaka širom Unije i osigurava da se pravila provode na jednak način u cijeloj EU.

Cilj reformi bio je zaustaviti banke da se igraju sa postkriznim pravilima poznatim pod nazivom Basel III, ali banke – i neki političari – tvrde da su toliko teške da su potajno činile potpuno novi krug podizanja kapitala, pa su ga nazvali Basel IV. Političari se snažno odupiru toj tvrdnji.

Reforme nameću ograničenja u pogledu toga koliko se najveći modeli banaka za izračun rizika u područjima kao što su hipoteke mogu razlikovati od konzervativnijih “standardiziranih” izračuna regulatora.

Evropske banke imaju mnogo više koristi od upotrebe modela nego njihove američke kolege jer obično zadržavaju više hipoteka na svojim bilansima.

Michael Lever, šef bonitetne regulative u lobističkoj grupi Udruženja za finansijska tržišta u Evropi, izjavio je kako nije iznenađujuće vidjeti procijenjeni uticaj na najveće evropske banke, najveće korisnike internih modela.

“Jedna od ključnih funkcija novih Baselskih pravila je ograničiti upotrebu takvih modela. Ovo ograničenje povećaće kapitalne zahtjeve s kojima se suočavaju najveće banke u EU-u. S obzirom na to da su te banke odgovorne za veliku većinu kredita preduzećima i pojedincima širom Evrope, zahtjev za održavanjem viših nivoa kapitala mogao bi imati negativne posljedice na ponudu i cijene bankovnog finansiranja, što će zahtijevati pažljivo razmatranje”, istakao je Lever.

Check Also

Do kraja godine biće obrađeno svih 51.000 zahtjeva za legalizaciju

Od podnijetih 51.000 zahtjeva za legalizaciju bespravno podignutih objekata do sadaje obrađeno 31.000. Preostalih dvadeset …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *